Za obranu od tuče pola milijuna kuna

Šestu godinu zaredom Osječko-baranjska županija, te gradovi i općine iz njezina sastava potpisale su sporazum za obranu od tuče avionskim generatorima u vrijednosti od 455 tisuća kuna.
- Tretiranje aviogeneratorima pokazalo je izuzetno dobre rezultate. Do 2005. godine, od kada smo uveli ovu metodu, štete od tuče na godinu procjenjivanje po standardnoj metodi iznosile su oko 35 milijuna kuna, a sada je ta šteta smanjena na pet do sedam milijuna kuna - naglasio je dr. Vladimir Šišljagić, osječko-baranjski župan.

Županija snosi najveći udjel osiguranja novčanih sredstava - 200 tisuća kuna, 40 jedinica lokalne samouprave sudjeluje s po pet tisuća kuna, isto s koliko i Eurohertz i Jadransko osiguranje, dok Croatia osiguranje sudjeluje s 45 tisuća kuna. Zbog županu nepoznatih razloga jedino općine Đurđenovac i Podravska Moslavina ne žele sudjelovati u ovom sporazumu.

Aktivna obrana od ledotuče provodi se u suradnji s tvrtkom Avos, koja je nositelj patenta obrane aviogeneratorima, te Aeroklubom Osijek, koji obavlja tretiranje. Davor Kezić, direktor Avosa, okupljene je načelnike izvijestio da neprestano rade na poboljšanju sustava i uvijek se nudi novija metoda, tako da s njihove strane ne bi trebalo biti promašaja, uz napomenu kako se ipak ne mogu posve suprotstaviti čudima prirode. Od idućeg tjedna pa sve do kraja rujna, osječki aeroklub uvodi letačko dežurstvo.
- Prošle smo godine u tom periodu zabilježili 55 mogućih događanja, a imali smo 28 intervencija razbijanja ledotuče - precizan je bio Zlatko Tot, predsjednik Aerokluba Osijek. Potpisivanju je bio nazočan i osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo, budući da Osijek prednjači s poljoprivrednim površinama ali, kako je obrazložio, i da bi se zaštitila i ostala imovina Osječana, ponajprije automobila i stambenih objekata.

Proglašena elementarna nepogoda

Župan Šišljagić jučer je i službeno proglasio elementarnu nepogodu izazvanu prevelikom količinom oborina i izlijevanja voda. U 29 jedinica lokalne uprave, na ukupnoj površini od 96.500 hektara, procijenjena šteta iznosi više od 170 milijuna kuna. Mnogo veću štetu, gotovo 110 milijuna kuna, pretrpjele su kulture zasijane proljetos.

Autor: Dario KUŠTRO