Zakon o pesticidima i Strategija na Odboru za poljoprivredu: Je li rast proizvodnje ostvariv?

Prijedlog Zakona o održivoj uporabi pesticida, koji se nalazi u prvom čitanju i prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030. godine, bili su na dnevnom redu 34. sjednice saborskog Odbora za poljoprivredu.

"Zaštita bilja putem pesticida je problem koji pogađa cijelu EU te je struka ta koja mora dati odgovore jer Zeleni plan, kao i Stategija od polja do stola, predviđa smanjenje njihove uporabe za 50 posto do 2030. godine", kazala je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir, koja je pohvalila članak 56. Zakona o održivoj uporabi pesticida, čija je uporaba zabranjena u vrijeme cvatnje bilja, odnosno paše pčela, te njihove zaštite, kako se ne bi, kako kaže, ponovio pomor kakav smo imali u Međimurju.

Šest pesticida za vlastitu doradu sjemena

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, kazao je da je cilj Zakona održiva uporaba, zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti. Dodao je da je sukladno Nacionalnom planu održive uporabe pesticida tu i alternativni plan zaštite bilja, te da kao i za uvođenje elektroničke poljoprivredne iskaznice, nije potrebno iz Državnog proračuna za njegovo provođenje osigurati dodatne financijska sredstava.   

Kako se čulo, sukladno članku 50 ovoga zakona, primjena pesticida iz zraka nije dozvoljena, ali ostaje sporna sve veća uporaba dronova u poljoprivredi, te neusklađenost ovoga zakona sa Zakonom o sjemenu, što se tiče postupka dorade.

Odgovarajući na brojne upite, Majdak je rekao da se za profesionalnu uporaba pesticida, kojih je šest odobrenih za tretiranje sjemena, odnosno doradu na vlastitom gospodarstvu, mora obavijestiti prethodno Hrvatski pčelarski savez (HPS), a poljoprivrednik koji je prošao osnovnu obuku ne mora koristiti usluge profesionalne osobe u primjeni pesticida kod zaštite bilja.

Član Odbora Stipan Šašlin drži da cilj zakona mora biti smanjenje njegove uporabe na tlu, te posljedično zaštita zdravlja ljudi i životinja. Toga, kaže, neće biti bez nužne edukacije poljoprivrednih proizvođača, koji se teško snalaze u čestim izmjenama zakonodavstva, što bi trebali odraditi bivša Savjetodavna služba, ali i mediji. On ističe važnu ulogu inspekcijskog nadzora njihove primjene.

Pomoć stočarstvu uslijed rasta cijene energenata

Koplja su se lomila i oko Strategije poljoprivrede do 2030. godine, prve nakon 2002. godine, a koja predviđa rast vrijednosti domaće poljoprivredne proizvodnje sa 20 na 30 milijardi kuna. Majdak drži da je ovaj cilj dostižan, dok je za nisko postavljenu "letvicu" od 13 posto ekološke poljoprivrede, rekao da ne može ostati jer su očekivanja županija, ali i Zelenog plana EU-a (30 posto, op.a.) puno veća što se tiče ove poljoprivrede.

Govoreći o strategiji, državni tajnik je rekao da je mljekarski sektor jedini izdvojeni sektor u njoj, jer je u najvećim poteškoćama, a koji se, kao i cijeli stočarski sektor, našao na udaru krize u pandemiji, odnosno veće cijene energenta te mu je potreban "dodatni zamah". Uz 7,5 milijardi eura iz proračuna EU-a za razdoblje od 10 godina, odnosno 5 milijardi eura do 2027. godine, hrvatskoj poljoprivredi stoji na raspolaganju i 10 različitih potpora Vlade RH, koje su donesene ove godine, a koje će se proširiti na sektor stočarstva uslijed rasta cijena energenta.

Prema njegovim riječima, Swot analiza je pokazala da smo bili neuspješni u projektu uvođenja strojnog prstena, ali problem je i iseljavanje stanovništva, što znači da će se morati nastaviti uvoz radne snage za potrebe poljoprivrede.   

Zaustaviti bijeg stočara u profitabilnije ratarstvo  

Vanjski član Odbora Petar Baranović upozorio je na lošu obrazovnu i dobnu sliku našega sela u Slavoniji, kojoj je i poslovna politika banaka u Hrvatskoj okrenula leđa, što se najbolje vidi po nemogućnosti predfinanciranja EU projekata, koji dolaze tek na kraju ukupne investicije.

Član Odbora Ljubomir Kolarek se požalio da nitko ne kupuje ekološke proizvode jer su oni preskupi domaćim potrošačima. Uz to, drži da je potrebno domaće stočarstvo dignuti na viši nivo jer se sada 80 posto naše ratarske proizvodnje izvozi u Italiju.

Osim toga, drži da treba naći način da se zaustavi bijeg stočara u profitabilniju ratarsku proizvodnju, jer tako potičemo proizvodnju poljoprivrednih strojeva u Njemačkoj ili Austriji, od kuda se najviše i uvoze, a zanemarujemo čuvare našeg ruralnog prostora, koji čini 80 posto državnog teritorija RH.