Zakon o sjemenu ide u drugo čitanje, izuzeća za male proizvođače bit će jasnije propisana

Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je već podigao dosta prašine u javnosti, bio je temom i jučer održane sjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. 

Njime se, uvodno je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, uređuje proizvodnja i stavljanje na tržište žitarica, krmnog bilja, repa, povrće, krumpira, loze, voća i ukrasnog bilja, sukladno marketinškim direktivama EU, a uvode se i Nacionalne sorte liste. Izuzeća su propisana, shvaćaju prijepore i primjedbe, a namjera Ministarstva je bila najbolja.

"Poštujući sve hrvatske proizvođače i ne želeći ograničiti razmjenu i čuvanje sjemena, naprotiv, moram reći da nisu točne informacije da naše kumice više neće moći prodavati svoje proizvode", naglasila je.  

Skuplja sjetva pšenice  

Dopredsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Antun Vrankić kazao je da poljoprivrednici imaju stručni nadzor od sjetve do žetve, odnosno od polja do stola, ali da zabrinjava da primjerice, sjemenska soja kod plasmana dorađivaču košta 2,60 kuna, a kada je mora kupiti, onda je čak 7,60 kuna. 

Predsjednik Ceha poljodjelstva HOK-a Mato Brlošić, koji je naknadno ušao u Povjerenstvo za izradu Zakona o sjemenu, kao i predstavnica Inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo" Sunčana Pešak iz HSEP-a, također je upozorio na dodatne troškove dorade sjemena, a što se dogodilo i prije dvije godine otkako se mora koristiti deklarirano soje. Naime, već tada je proizvođačima "uzeto" 10 milijuna kuna više.

"Sada nam treba 40.000 tona sjemenske pšenice, a ponovi li se isto i sa sojom, poskupjet će sjetvu za gotovo 50 milijuna kuna", upozorio je. Prema njemu, cilj im je da mali OPG-ovi mogu svoje sjeme dorađivati za vlastite potrebe. Da posjeduju neki stroj za čišćenje i tretiranje protiv bolesti jer ako ne budu mogli sami već davati na doradu - to je tehnički nemoguće i preskupo. "Nismo protiv da se dorađuje, ali mora biti primjereno OPG-ima", naglasio je Brlošić. 

Izuzeti proizvođače krumpira iz zakona

Najkonkretniji je bio predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira Međimurja Damir Mesarić, koji je zatražio izuzeće ovih proizvođača iz Zakona. Kako je pojasnio, za 1 ha sjemenskog krumpira treba im 2.000 kg sjemena. Dakle, problem je što ga treba puno. Drugo, čuva se u skladištima koji zahtijevaju 85 posto vlage, na temperaturi je 4-5 stupnja.

"Znači, s tehničke strane ne znamo kako ćemo raditi doradu tog sjemena. Ne vidim načina da se to napravi, a ne uništi. Međimurska županija sadi krumpir na 2.500 ha, a 50 posto dolazi od farmerskog sjemena, to je 2.500 tona koje bi trebalo doraditi. Zanima me tehnički kako, tko to može odraditi. U velikom smo problemu te molimo da se izostavi proizvođače krumpira ili pokaže način kako to učiniti i koliko će nas to cjenovno stajati", naveo je. 

Struka podržala zakon

Agro struka je putem online veze podržala Zakon o sjemenu. Prvi je krenuo u obranu zakona predsjednik Hrvatskog agronomskog društva dr.sc. Josip Haramija, koji je rekao da je zbog korištenja nedeklariranog sjemena od polja do stola bilo nereda na domaćem tržištu, na kojem se, kaže, tako u proizvodnji pojavila i genetski modificirana merkantilna soja iz nama susjednih zemalja. On je podržao i uvođenje Nacionalne sorte liste, posebno kod povrća, koja bi trebala uvesti domaće stare sorte u proizvodnju.

Na istom kolosjeku je bio i predsjednik Društva agronoma Osijek mr.sc. Romeo Jukić, koji je rekao da smo se još koncem devedesetih riješili smrdljive snijeti, zbog veće uporabe deklariranog sjemena. Napad na zakon otvorio je vanjski član Odbora Petar Baranović, koji drži da on otvara vrata globalnim dilerima sjemena, što će još više uništiti domaću proizvodnju hrane. Dodao je da ne treba samo tako brzati u Zakon o sjemenu, prije EU direktive na ovu složenu temu.

60 ovlaštenih dorađivača u Hrvatskoj

S druge strane, saborski zastupnik Miro Bulj predložio je povlačenje zakona, kojim se pogoduje, kaže, uvoznom lobiju dok 700.000 ha zemlje u Hrvatskoj stoji neobrađeno, a uvozi se hrane za tri milijarde eura. Na pitanje tko će iz Sinjskog polja i Like voziti krumpir na doradu, ministrica je odgovorila da ima 60 ovlaštenih dorađivača, najviše na istoku Hrvatske, a najmanje na jugu.

Kako se čulo u raspravi, ne miriše na dobro, kad se ujedine agrostruka i sjemenarske kuće, a na štetu malih proizvođača, ali i bioraznolikosti. Nadalje, zastupnik Željko Lenart je mahao s vrećicom sjemena paprike, koja je proizvedena, kaže, na Tajlandu, a pakirana u Nizozemskoj po cijeni od 600 kuna za tisuću zrna.

Predsjednica odbora Marijana Petir, zatražila je da se za drugo čitanje u Zakonu jasno odrede izuzeća za male proizvođače. Pšenice sijemo na oko 150.000 ha, većina je certficirana, ali je točno da ima i tavanuše. "Opravdan je strah da će dorada podići cijenu, a onda i cijenu proizvodnje hrane, što nam nije cilj, zato predlažem da Ministarstvo razmotri da se PG-u da da samo radi doradu, vodi evidenciju i šalje nadležnim tijelima", navela je i dodala da nam takvu mogućnost daje i EU uredba o oplemenjivačkim pravima. Ako već proizvođači prolaze tečajeve rada s pestcidima, ne vidi razloga da ne mogu i s herbicidima, a što bi onda isto sigurno smanjilo cijenu dorade.

Popisano 900 vrsta neregistriranog povrća 

Prema njezinim riječima, sporni članak 16. Zakona o sjemenu, na što je upozorilo i više sudionika u opširnoj raspravi, treba izuzeti male proizvođače, koji proizvode sjeme za vlastite potrebe, kao  što su izuzeti i ekološki proizvođači. Osim toga, Petir drži da u zakonu nema mjesta ni za bilo kakvo spominjanje GMO-a, pa bilo to i u markentiškom smislu, jer je Hrvatska GMO-free zemlja.  

Odgovarajući na brojne upite, ministrica je ustvrdila da 80 posto naših ratara koristi certificirano sjeme, a da je prošle godine taj broj bio i veći. Ona drži da nikako nije intencija zakona da ratarima stvori dodatne troškove, iako su oni prema kalkulaciji Ministarstva trebali iznositi 30 lipa po kilogramu, što će, kaže, nakon ovakve rasprave o zakonu, na doradu.

Navela je i da su popisali 900 vrsta neregistriranog povrća koje će biti potpuno izuzete iz članka 16. 

Zaključno, Zakon o sjemenu, koji ima 88 članaka, a pripreman je od 2019. godine dobio je većinu glasova Odbora (7), te ide u drugo čitanje, uz obećane kompromise predlagača, uz niz pravilnika, oko spornog članka.