Zdenko Lončarić: Od 2023. upitne potpore za biljnu proizvodnju bez analize tla

Degradacija zemljišta, poskupljenje i nestašica gnojiva, ali i drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, zahtijeva drugačiji pristup tlu, vrlo ograničenom resursu. Kako bi poljoprivrednik točno znao koju formulaciju i količinu gnojiva koristiti te kako se odnositi prema tlu na kojemu uzgaja određene kulture, a pritom ostvariti poticaj, od iduće, 2023. godine obavezno će morati raspolagati aktualnim rezultatima analize tla.

Prema Pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz 2019. godine, ovu će obavezu imati svi koji žele ostvariti poticaj za biljnu proizvodnju, a što se odnosi na ratarstvo, povrćarstvo, trajne nasade, pašnjake, u intervjuu za Agroklub je naglasio prof.dr.sc. Zdenko Lončarić, profesor ishrane bilja i fertilizacije na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

Analizu obaviti ove godine

Odnosi li se to i na poljoprivrednike koji obrađuju privatno zemljište? 

Da, u odnosu na prethodne pravilnike, obaveza se odnosi na sve poljoprivredne površine koje su upisane u ARKOD i za koje korisnici žele ostvariti poticaje, a ne samo za državno zemljište. Važeća agrokemijska analiza tla ne smije biti starija od 4 godine, što znači da oni koji do sada nisu, trebaju obaviti analizu ove godine. 

Tko sve može vršiti analizu tla? 

Propisano je da ju mogu realizirati samo laboratoriji ovlašteni od strane Ministarstva poljoprivrede, a u Osijeku imamo tri takva. Laboratorij FAZOS-a, Inspecto d.o.o te laboratorij HAPIH-a, odnosno Centar za tlo kao referentni laboratorij koji nadzire i prikuplja rezultate svih ovlaštenih laboratorija u RH. Na temelju dobivenih rezultata, poljoprivrednik dobije i plan za gnojidbu, odnosno prijedlog optimizacije gnojidbe. 

U dio usluge se uključio i Centar primijenjenih bioznanosti Lanac zdrave hrane d.o.o koji pruža uslugu korisnicima da zajedno s ovlaštenim laboratorijem Fakulteta organizira cjelokupni postupak od izlaska na teren, uzimanja uzoraka tla agrokemijskim sondama, transporta uzoraka u laboratorij gdje Fakultet preuzima laboratorijsku analizu, a Centar nastavlja s tumačenjem rezultata i izradom planova gnojidbe i preporuke, uz savjete koje korisnici zatraže. 

Ušteda 1.000 kuna po hektaru

Kako se uzimaju uzorci i koliko košta analiza? 

Obavezno je analizirati svaku česticu veću od 1 hektra, odnosno imati najmanje jedan uzorak na 10 hektara. Smatram da je ovako ograničenje nespretno jer na heterogenim površinama kao što su naše, 10 ha je prevelika površina za jedan uzorak. Prvo imamo čestice koje su jako različite zbog erozije, agrotehnike ili nekih fortifikacija pa ne možete optimizirati gnojidbu na temelju prosječnog uzorka koji neće prikazati stvarno stanje plodnosti ni za jedan dio, posebno tamo gdje su osiromašena ili kisela tla, na nagnutim terenima ili na površinama uz koje su kopani kanali i sl. 

Trošak je između 250 i 350 kuna po uzorku ovisno o tome koja se usluga traži, tj. sa ili bez terenskog rada. Računamo li da je 300 kuna za 1 do 10 hektara, to je 30 do 300 kuna po hektaru, a podijelimo li na četiri godine, dođemo do 7 do kuna po hektaru što je zanemarivo s obzirom na korist koju možemo imati jer donosi uštedu optimizacijom vrste i količine gnojiva, posebno u ovo vrijeme kada su troškovi jako veliki jer je cijena 100 kg gnojiva između 450 i više od 650 kuna. 

Kolika ušteda može biti po hektaru?

Uštede mogu biti više od 1000 kuna/ha jer preporuka može biti da izostavimo ili reduciramo mineralnu gnojidbu kompleksnim NPK gnojivom, MAP-om, ureom, KAN-om itd. jer nam možda nije potrebna gnojidba fosforom ili kalijem. Ili nam je dovoljno 30-40 umjesto 100-150 kg/ha nekog hraniva, tj. npr. 70-100 kg/ha umjesto 200-300 kg/ha nekog gnojiva. Tako OPG sa 100-tinjak ha optimizacijom gnojidbe može uštedjeti ukupno 20-ak tona mineralnog gnojiva što je više od 130.000 kn godišnje. Na temelju analize provedene jednom u 4 godine. I pri tome nema osiromašivanja tla, nema opterećenja okoliša, a rizik limitiranja prinosa zbog nedostatka hraniva sveden je na minimum. 

Tri općine sufinanciraju 50 posto troška

U okviru ove usluge ste pokrenuli suradnju s tri općine koje subvencioniraju troškove. Koje su to općine i o kolikoj je subvenciji riječ? 

S Općinom Antunovac smo ugovor sklopili lani, a ove godine obnovili. Tu su također Općina Viljevo i Općina Podravska Moslavina. Trenutno smo blizu realizacije potpisivanja ugovora s općinama Bilje i Darda. To znači da općina sufinancira korisnika s 50 posto troška izlaska na teren i analize, a 50 posto podmiruje krajnji korisnik koji ima obavezu analize.

Rekli ste kako dajete planove i preporuke te savjete o upotrebi gnojiva. Je li to uračunato u cijenu?  

Da, planovi i preporuke su dio usluge koju svi ovlašteni laboratoriji uračunavaju u cijenu analize. 

Korisnicima dajemo plan gnojidbe i to s najčešće upotrebljavanim gnojivima, kao što su urea, MAP, kalijeva sol, 7-20-30, KAN, UAN ili ASN, ovisno o pH vrijednosti i drugim svojstvima tla. Dakle, u plan ugrađujemo i korištenja pojedinačnih gnojiva (npr. kalijev klorid, tripleks ili dvojno gnojivo MAP, dušična gnojiva za prihranu KAN ili ASN) koja su prisutna na tržištu, kako bi proizvođač izvršio optimalnu gnojidbu bez obzira na potreban omjer u gnojidbi N, P i K što je uvijek specifično za proizvodnu površinu. 

Čak idemo toliko daleko da dajemo preporuku, primjerice, da se jedne godine ne mora ići s fosfornim ili kalijevim gnojivom, a druge godine se taj nedostatak u bilanci nadoknadi, u slučaju da su tla C ili D klase, odnosno srednje plodna ili bogata fosforom ili kalijem. U siromašnim tlima se gnojidba ne smije izostaviti jer je veliki rizik potencijalnog stresa i negativnog utjecaja na visinu prinosa. 

Također dajemo preporuke za upotrebu stajskog gnojiva jer je ono danas jako potrebno, s obzirom na klimatske promjene, tla osiromašena humusom i visoku cijenu mineralnih. 

Može se reći da je korist od ove analize dvostrana? 

Da, jedna je informacija na temelju koje možete uštedjeti izborom optimalnog gnojiva, a druga je očuvanje plodnost tla, ne degradiramo tlo niti opterećujemo okoliš i svjesni smo toga. Na taj način gradimo potencijal plodnosti tla i povećavamo stabilnost prinosa. Dodajemo ono hranivo koje je potrebno u potrebnoj količini i obliku, a ne onoliko koliko mi pretpostavljamo da treba jer, ponavljam, tla su jako heterogena i nemoguće je provoditi optimalnu gnojidbu bez analize. 

Npr., najčešća NPK gnojiva u upotrebi su 7-20-30 i 15-15-15. Međutim, pokaže li analiza da je potrebno dodati fosfor, a ne treba kalij, aplikacijom svakih 100 kg/ha tih gnojiva dodajemo 15 ili 30 kg/ha hraniva (u ovom primjeru kalija) koje ne moramo dodati. Nepotreban trošak. Treba se okrenuti npr. MAP-u ili tripleksu ili stajskom gnojivu s povećanim udjelom fosfora ili iskoristiti rezerve fosfora u tlu ili pak izostaviti gnojidbu fosforom uz nadoknadu sljedeće godine. 

Po navici se dodaje "sedmica" ili "petnaestica"

Kako naši poljoprivrednici obavljaju gnojidbu? Dodaju li više nego treba?

Često je gnojidba pogrešna na način da proizvođači po navici dodaju "sedmicu" ili "petnaesticu" ili pak samo ureu ili KAN što je u oba slučaja loše. Recimo, "sedmica" možda uopće nije potrebna ako u tlu ima dovoljno kalija, ili ako ima dovoljo fosfora. Tada gnojidbu treba provoditi s pojedinačnim fosfornim gnojivom ili samo s kalijevom soli u smislu fosfora i kalija uz, naravno, ureu koja je danas jako skupa i treba ju optimizirati. 

Koliko se kod nas do sada radila analiza tla, dok nije bilo ove obveze? 

U okviru jednog projekta utjecaja poljoprivrede na okoliš, 2015. smo anketirali poljoprivredne proizvođače i OPG-ove. Takvih koji su radili analizu tla bilo je ispod 50 posto, što je dosta zabrinjavajuća situacija. No, iako nije postojala obaveza za zemljište koje nije u državnom vlasništvu, poražavajuće ja da svaki drugi proizvođač ne zna koliko je hraniva u tlu, koji je pH, koliko je humusa. I da gnoje svako tlo na isti način i tako proizvode hranu. 

Lončarić: Naša su tla osiromašena

U kakvom su stanju naša tla? 

Još od kemizacije poljoprivrede i početka proizvodnje mineralnih gnojiva, sve su manje korištena organska, što nije bilo dobro rješenje, i prava orijentacija. U prošlom sustavu, kada nismo imali tržišnu privredu, potencirala se upotreba mineralnih. Razoravanjem poljoprivrednih površina, korištenjem mineralnih gnojiva i neunošenjem organskih tvari, naša su tla osiromašena, snizili smo razinu humusa. 

Danas, prema analizama koje tri godine provodimo s HAPIH-om, već oko 50 do 60 posto tala ima manje od 2 posto humusa. Posljedica je zabrinjavajuće niska elastičnost tla i njegova sposobnost da neutralizira stresne situacije što je sve važnije zbog klimatskih promjena. 

Stoga nam je cilj povezati se s dionicima kao što su veliki proizvodni sustavi, OPG, komunalna poduzeća u Slavoniji i Baranji, jedinice lokalne i regionalne samouprave, Fakultet, Institut, u pravcu proizvodnje kvalitetnih organskih gnojiva, a sve kako bismo smanjili uvoz i intenzivirali ponovnu upotrebu organskih ostataka iz poljoprivrede, šumarstva, komunalnih djelatnosti te prehrambene industrije gdje imamo vjerojatno možda i desetak milijuna tona godišnje, i to samo u našem dijelu Hrvatske. Želimo proizvesti nešto kvalitetno i vratiti u tlo. 

Dvije zanimljive mjere potpore

Koliko su poljoprivrednici svjesni ove situacije? 

Sve su više svjesni, a tu su i mjere potpore koje su im zanimljive. Prvenstveno mislim na Mjeru 10.1.17. "Poticanje uporabe stajskog gnojiva na oraničnim površinama" koja je pobudila veliki interes. Ona je dijelom propisana i zbog trenutnog osiromašivanja tala humusom jer se sposobnost tla da neutralizira stresne uvjete prvenstveno ogleda u sadržaju humusa i pH vrijednosti. Na taj se način doprinosi održavanju njegove plodnosti. Ova mjera koja na propisani poticaj donosi dodatnih 215 eura po hektaru, a uvedena je prošle godine, do sada obuhvaća 25.000 hektara. 

Za ovu mjeru je također potrebno imati analizu tla, odnosno obavezni su analizu napraviti svi koji obrađuju više od 1 ha kao i analizu stajskog gnojiva kojega će korisnik upotrijebiti. Proizvođači su to prepoznali, puno ih je u tome, zainteresirani su. Jer, organska gnojiva i tako morate zbrinuti, unijeti u tlo pa je najbolje da to bude na optimalan način. 

Kažete da se u okviru te mjere radi i analiza stajskog gnojiva. Što ona pokazuje? 

Prošle smo godine s tri navedena laboratorija napravili 610 analiza organskih gnojiva i utvrdili da su koncentracije dušika, fosfora i kalija jako različite, vrijednost je vrlo varijabilna i može biti daleko od one koja se navodi kao očekivana. Prosjek je blizu očekivanih vrijednosti, no što proizvođaču vrijedi prosjek ako njegovo gnojivo ima više slame, a manje dušika ili gotovo da nema slame pa je dušika više nego što uobičajeno očekujemo? U tom slučaju sigurno će pogriješiti u gnojidbi, pa može nedostajati hraniva ili čak može doći do opterećenja okoliša dušikom ili fosforom. S obzirom na veliku varijabilnost sadržaja hraniva, produžni i kumulativni učinak stajskih gnojiva je izuzetno značajan te stoga i dajemo petogodišnji plan gnojidbe. 

Koliko domaće stočarstvo može osigurati stajskog gnojiva za hrvatske potrebe? Često možemo čuti kako ga nema dovoljno, zbog smanjenog stočnog fonda.  

U 2013. godini su provedena istraživanja na državnoj razini gdje je utvrđeno da godišnje proizvedemo 10 milijuna tona stajskog gnojiva, a u naših pet slavonskih županija 3,4 milijuna tona. Dakle, mogli bismo zadovoljiti svu potrebu za očuvanjem plodnosti tala i u našoj regiji i u cijeloj Hrvatskoj. Kvalitetnim zbrinjavanjem uz ostali organski otpad kojega možemo kompostirati, peletirati i sl., apsolutno bismo mogli pokriti svoje potrebe, ali se to mora organizirati. Zato su značajni dionici s organiziranom infrastrukturom, npr. komunalna poduzeća.  

Što se tiče bojazni da nema dovoljno gnojiva, nakon istraživanja ćemo prikazati distribucije plodnosti tala s obzirom na poziciju farmi pa ćemo vidjeti što znači ta stočarska proizvodnja. Napravili smo istraživanje gdje smo utvrdili da samo u Osječko-baranjskoj županiji godišnje ima oko pola milijuna tona žetvenih ostataka iza žitarica i uljarica koje se mogu koristiti za proizvodnju organskih gnojiva, i to uz poštivanje obaveze očuvanja plodnosti tla zaoravanjem dijela žetvenih ostataka, kako bi spriječili pad humoznosti, ali i ostavljanje za potrebe stočarstva. Pšenicu nismo niti računali, nego samo kukuruzovinu i ostatke soje, suncokreta. 

Kako se uzima uzorak tla za analizu?

Visoka cijena motivirala je ljude da se okrenu alternativnim načinima gnojidbe iako nije pametno reći da je organska gnojidba alternativna, ona bi uvijek trebala biti sastavni dio poljoprivredne proizvodnje. To je esencija koju moramo poštivati. Tu je i zelena gnojidba, i tome se naši proizvođači okreću, kao i zaoravanju žetvenih ostataka i sl. 

Tu bih svakako spomenuo i Mjeru 10.1.15. "Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima" koja donosi 563 eura po hektaru. U okviru nje poljoprivrednik ne mora biti ekološki proizvođač, ali mora koristi ekološka gnojiva prema petogodišnjem planu gnojidbe. 

Mineralna gnojiva se koriste i u eko poljoprivredi

Gdje je danas ekološka poljoprivreda? 

Ekološka poljoprivreda je vrlo značajan vid poljoprivredne proizvodnje. Svi koji se žele dodatno angažirati i u očuvanju okoliša i u proizvodnji zdravstveno ispravne, kvalitetne, visoko vrijedne hrane, visoke nutritivne vrijednosti s manje rezidua pesticida i manje nitrata, okreću se ovoj proizvodnji. 

No, tu moramo znati dvije stvari. Prvo je potrebno dobro, visokokvalitetno znanje proizvođača. Ekološka poljoprivreda nije ekstenzivna, to nije praksa u kojoj ćemo ostaviti prirodi da se brine o prinosu. Treba biti agronomski educiran, proizvođač mora dobro znati što radi, koje su mu mjere na raspolaganju i slično. 

Često puta se npr. misli da ekološka poljoprivreda ne dozvoljava upotrebu mineralnih gnojiva što nije potpuno točno. Postoje uredbe što se smije koristiti. Ne smiju se koristiti vodotopiva mineralna gnojiva, dušična, ali mogu fosfor i kalij u dozvoljenim mineralnim oblicima te druga prihvatljiva gnojiva i poboljšivači tla. Poseban naglasak je na organskim gnojivima i na optimizaciji sadržaja organske tvari u tlu te podizanju plodnosti tla. No, Hrvatska kao država je u lošoj situaciji jer naših 50 do 60 posto tala ima manje od dva posto humusa. Naša regija istočno od Osijeka nekada je imala oko 4 posto humusa, no, sada su i ta tla prilično osiromašena.  

Zanimljivo je da je u prvom pravilniku o ekološkoj poljoprivredi navedena preporuka da se ona ne provodi na tlima koja imaju manje od 2 posto humusa. Takva preporuka nije bila navedena bezveze jer postoji realna mogućnost da je na humusom siromašnim tlima nemoguće dovoljno brzo biljku opskrbiti hranivima. 

Kako se javiti za analizu tla?

Za kraj, kako vam se poljoprivrednici mogu javiti za analizu tla? Imate li cjenik ove usluge? Koliko se čeka na rezultate?

Poljoprivrednici se za analizu mogu javiti navedenim ovlaštenim laboratorijima (FAZOS, INSPECTO d.o.o) i referentnom laboratoriju (HAPIH), a za organizaciju cjelokupnog postupka, uključujući terenski rad i prikupljanje uzoraka mogu se javiti zaposlenicima Centra primijenjenih bioznanosti Lanac zdrave hrane d.o.o, Vinku Božiću (vbozic@fazos.hr ili 0919540404) i Marini Maričić (mmaricic@fazos.hr ili 098692054). Također, za sve se informacije mogu javiti u općine Antunovac, Viljevo i Podravska Moslavina, vjerujem uskoro i Bilje i Darda, posjetom web stranici općine ili izravno telefonom kontakt osobi u pojedinoj općini.

Cijene smo već naveli, kreću se od 250 ili 270 do 350 ili 370 kuna, ovisno o broju uzoraka, broju parcela, potrebi terenskog rada ili bez terena i udaljenosti od Osijeka.

Rezultati su u pravilu raspoloživi 7-10 dana nakon terenskog rada ili dostave uzoraka u laboratorij, a može biti manjih odstupanja ovisno o ukupnom broju uzoraka i stanju uzoraka koji su dopremljeni u laboratorij.