Bamija - ljekovita povrtnica koju svi možemo gajiti

Bamija Abelmoschus esculentus je u naše krajeve dospjela iz Afrike (Etiopije), a pripada porodici Malvaceae. U narodu je poznata pod nazivima okra i damini prsti. Ovu povrtnu vrstu odlikuje specifičan okus, a zbog njene ljekovitosti trebate je uvrstiti u svoj jelovnik. Može da se koristi u salatama, kao glavno jelo ili prilog. To je jednogodišnja kultura koja raste samo u toplijem dijelu godine i veoma je osjetljiva na niske temperature.

Postoje različite sorte bamije koje se međusobno razlikuju prema visini biljke, krupnoći i boji plodova. Biljke dostižu visinu 0,4 do 2m. Stranooplodna je, a oplodnja cvjetova se obavlja pomoću pčela. Plod bamije je tobolac pun sjemenki. Plodovi se beru zeleni i koriste u ishrani ili narodnoj medicini. Osim ploda, koriste se sjemenke, listovi i stabljike bamije. Nakon prženja sjemenke bamije se samelju i služe kao zamjena za kafu.

Sjetva i njega bamije

Sjetva bamije na otvorenom polju se obavlja kada prođe opasnost od niskih temperatura i mraza. Ukoliko želimo da imamo duži period vegetacije možemo bamiju gajiti iz rasada. Na ovaj način bamija će brže da stupi u rod. Sa sjetvom se započinje kada je temperatura zemljišta 15ºC, a optimalna temperatura sjetve je 20ºC.

Niče nakon dvije sedmice. Za sjetvu izabrati lokaciju koja je osunčana. Dubina sjetve je 3 do 5cm. Međuredni razmak zavisi od sortnih karaktereistika i kreće se između 60 i 100cm, a razmak u redu je između 20 i 50cm. Za patuljaste sorte potreban je manji razmak.

Bamija poboljšava imunitet, poboljšava varenje hrane, izuzetno pomaže kod digestivnih problema, stabilizuje nivo šećera u krvi.

Rasad bamije se proizvodi u saksijicama prečnika 6 do 10cm. Temperatura proizvodnje rasada je 21ºC, a nakon nicanja temperatura može biti i niža. Kod visokih sorti možemo pincirati vrh (odstraniti) kada biljka dostigne visinu od 40cm kako bi se biljka bolje razgranala i dala više bočnih grana.

Nakon nicanja bamiju je potrebno njegovati, navodnjavati i pođubriti. U početnom periodu bamija raste veoma usporeno i tada je veoma osjetljiva na nedostatak vode. Nakon pojave drugog lista bamiju je potrebno pođubriti kako bi se razvila u snažnu biljku. Ne odgovaraju joj temperature iznad 30ºC. Tokom vrelih ljetnih dana potrebno je navodnjavati. Veoma dobro reaguje na đubrenje kompostnim čajem.

Cvjetovi bamije su izuzetno dekorativni, traju jedan dan. Krajem maja i početkom juna bamija počinje da plodonosi. Plodovi, u zavisnosti od sorte, dostižu dužinu od 3 do 25cm. Boje su zelene, ljubičaste i bijele. Berba se obavlja svaka tri dana do kasne jeseni, do pojave niskih temperatura. Prerasli plodovi su drvenasti i nisu podesni za pripremu jela. Da je plod prerastao možete utvrditi po veličini ploda koja je karakteristična za sortu, ali i po boji sjemenki. Svijetle sjemenke su znak da je plod zelen, dok promejna boje sjemenki u tamno je znak da je plod ostario.

Biljka bamije je obrasla oštrim dlačicama koje žare i mogu izazvati alergijsku reakciju. Mlađe biljke su nježnije, ali kod berbe starijih biljaka poželjno je da obučete majice dugih rukava. Plod se bere odsjecanjem ili laganim zaokretanjem i otkidanjem. Prilikom berbe ostaviti kratku drškicu, jer plod bamije brzo gubi vodu. Plod bamije se treba brzo upotrijebiti. Može se skladištiti na temperaturi od 10ºC ili u frižideru tokom 3 do 4 dana. Plodovi se mogu zamrzavati, konzervisati ili sušiti i na taj način se mogu sačuvati za duži vremenski period.

Upotreba bamije

Plodovi bamije sadže brojne minerale, vitamine, dijetetska vlakna. U procesu pripreme bamija oslobađa sluzave materije, ali ako tokom pripreme ne odstranite drškicu ili ne miješate jelo bamija neće ispustiti sluz i sva će sluz ostati u plodu. Treba je često konzumirati pripremljenu na različite načine, posebno tokom ljetnog perioda kada je svježa i najljekovitija. Ona poboljšava imunitet, poboljšava varenje hrane, izuzetno pomaže kod digestivnih problema, stabilizuje nivo šećera u krvi. Veoma često je koriste dijabetičari zato što djeluje poput insulina na stabilizaciju vrijednosti šećera.

U gastronomiji bamija se koristi u pripremi salata, zapečena sa jajima, u pripremi variva, kao glavno jelo ili kao prilog.

Preporučuje se ljudima koji imaju čir, gastritis, probleme sa opstipacijom i oštećenjem sluzokože digestivnog trakta. Bamija je odlična prehrambena namirnica za trudnice zbog sadržaja minerala i vitamina. Potpomaže razvoj mozga i nervnog sistema fetusa.

Od listova i stabljike bamije se priprema čaj koji se koristi u terapiji stomačnih problema, Helicobacter pylori. Osušeni plodovi se melju u prah koji se koristi u pripremi čaja i u terapiji. Ovaj čaj najčešće koriste dijabetičari i svi koji imaju stomačne tegobe. Od bamije se mogu pripremati različite ljekovite tinkture.

Upotreba bamije u medicinske svrhe treba biti pod nadzorom liječnika i dobro se informišite o načinu upotrebe i namjeni kod proizvođača čaja i tinkture.

U gastronomiji bamija se koristi u pripremi salata, zapečena sa jajima, u pripremi variva, kao glavno jelo ili kao prilog. Može da se koristi svježa ili osušena. Da bi ispoljila svoje djelovanje treba je češće konzumirati.

Foto: Pixabay.com