U plodoredu joj najbolje odgovaraju krastavci i dinje jer imaju slične uvjete za rast i razvoj. Sije se kada temperatura u tlu na dubini od 5 cm postigne 15°C, a optimalna temperatura sjetve je 20°C.
Bamija (Abelmoschus Esculentus) je jednogodišnja, grmolika biljka iz porodice sljezovki. Izrazito je toploljubiva i najbolje uspijeva u područjima toplije klime, a poznata je i pod nazivima damini prsti i okra.
To je orijentalna kultura koja se najčešće koristi u kulinarstvu, a služi i u kozmetičke svrhe, još od davnina. Ima lijepe, krupne, dekorativne cvjetove, ali je i bogate nutritivne vrijednosti te niskog sadržaja masti. Koristi se i u narodnoj medicini kao lijek.
Na plantaži bamije obitelji Perija: Znate li da je bamija jedina biljka koja sadrži prirodni botoks?
Postoje različite sorte koje se međusobno razlikuju prema visini, krupnoći i boji plodova.
Za dobar prinos bamije potrebno je dosta hranjiva. Preporuča se 600 do 800 kg/ha kombiniranog NPK gnojiva u omjeru 10:20:20 uz prihranu dušikom tijekom vegetacije 2 do 3 puta s 20 do 30 kg/ha. Potrebno je izbjegavati prevelike količine dušika kako uslijed povećanja nadzemne mase biljke ne bi došlo do smanjena prinosa
U plodoredu joj najbolje odgovaraju krastavci i dinje jer imaju slične uvjete za rast i razvoj. Biljka će bolje klijati ako se sjeme namoči 24 sata prije sadnje u toplu vodu.
Sjetva se obavlja u kasnim proljetnim mjesecima kada prođe opasnost od mrazeva jer bamija ne podnosi temperature ispod 10°C. Niske temperature utječu na zastoj u rastu i onemogućuju kvalitetan razvoj kao i temperature iznad 40°C koje uzrokuju opadanje cvjetova.
Sije se kada temperatura u tlu na dubini od 5 cm postigne 15°C, a optimalna temperatura sjetve je 20°C. Za uzgoj su najprikladnije srednje teška tla, dobre strukture uz pH 6 do 7 te osunčana mjesta.
Može se sijati direktno na otvoreno zemljište ili u zaštićene prostore pa kada prođe opasnost od mrazeva presađivati na otvoreno. Uzgojem iz presadnica ona će prije stvoriti plodove.
Presadnice se uzgajaju 6 tjedana prije presađivanja na otvoreno, a temperaturu dok biljka ne iznikne treba održavati na 21°C. Kod visokih sorata vrhovi se mogu pincirati kada biljke budu visoke oko 40 cm. Na taj način biljka će se bolje razgranati i imati više bočnih grana.
Za direktnu sjetvu dubina je 3 do 5 cm, međuredni razmak ovisi o sortnim karakteristikama, a budući da raste bujno trebat će joj više prostora. Stoga, neka razmak između svake biljke bude od 30 do 50 cm, a prostor između gredica ostavite od pola do jednog metra.
Za patuljaste sorte potreban je manji razmak. Ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti sjetve, biljke bi mogle niknuti za otprilike dva tjedna.
Nakon što iznikne, potrebno ju je pravilno njegovati. Voli puno vlage pa ju treba često zalijevati, a u početku će rasti sporije i tada joj najviše smeta nedostatak vode. Ukoliko se odlučite za navodnjavanje, odaberite sustav "kap po kap" kako bi se smanjilo zadržavanje vode i razvoj bolesti.
Potrebno je redovno okopavanje, a u proljetnim mjesecima se po potrebi usjev prorjeđuje.
Kada biljka razvije drugi list, važno ju je pognojiti, možete koristiti i kompostni čaj. Kasnije u ljetnim mjesecima kada biljka naraste treba joj osigurati dodatan potporanj.
Oko 6 tjedana nakon sjetve počinje cvatnja, a ubrzo nakon toga i berba. Plodovi se beru dok su još mladi jer kasnije postaju vlaknasti. Budući da čvrsto stoje na stabljikama, plod se malo zaokrene i otkine, a radi toga se preporuča berba pomoću škara ili nožića.
Prilikom berbe treba bit oprezan jer kod nekih ljudi njene dlačice izazivaju alergijsku reakciju pa obucite odjeću dugih rukava i nogavica, pogotovo ako je riječ o starijim biljkama.
Ubrani plod se treba brzo upotrijebiti, a može se čuvati oko 4 dana na temperaturi od 10°C ili u hladnjaku. Također, može se nizati na konac i konzervirati sušenjem.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica