Božeprosti, a ko leži? Domišljati Josip Vrkljan grije rasadu lampionima

Koliko naši ljudi znaju biti domišljati, pokazuje primjer Josipa Vrkljana iz Podvinja kod Slavonskog Broda koji presadnice u plasteniku grije pomoću lampiona. Neuobičajen prizor privukao je mnoge u Facebook grupi Od našeg grunta do vašeg stola gdje su se ispod fotografija nanizali komentari od onoga: "Božeprosti, a ko leži?", preko toga da su tako i stari ljudi grijali kada bi zahladilo do onih koji smatraju da je ovo jako skupa opcija grijanja. 

Grijao je i noćas, negdje oko 8 ujutro ih je ugasio.

Otkriva nam da je na ideju došao jer nije u mogućnosti imati ništa bolje. 

Jedan traje tri večeri

"Malo sam smišljao i odlučio probati s lampionom u plasteniku kojeg sam sklepao od letvica prije 4 godine." Shvatio je da ovakva vrsta grijanja funkcionira i sada isto primjenjuje u malo većem improviziranom plasteniku 7m dužine i 4m širine. Ondje su tri tunela koja po noći prekriva agrotekstilom i laganim naklonom. "Lampione upalim samo kad jave da će biti mraza. Uvečer palim, ujutro gasim lampion. Jedan mi traje tri večeri, a u tunelu održi temperaturu da bude u plusu", pojašnjava. 

Pitam ga kako štiti plastenik od požara, a on veli da koristi stare lonce od terakote, za cvijeće. "Lampion stavim u lonac tako da spriječi mogući požar. Za sada je sve ok, a vidjet ćemo kako će biti dalje", kaže i dodaje da bi sve to bilo puno bolje da ima mogućnosti, ali se i ovako dođe do odličnih rezultata. 

Zaokružio proizvodnju

"Po struci sam tehničar biljne proizvodnje pa sve što sam učio sad primjenjujem na imanju. Zaokružio sam cijelu proizvodnju, od nabave kalifornijskih glista koje mi stajnjak pretvaraju u glistinac, preko sakupljanja vlastitoga sjemena do konačnog proizvoda", ponosno priča istaknuvši da od rasade ima nekoliko sorti rajčice kao što su Templar, Big Pear Red, više domaćih sorti jabučara među kojima je i žuti, Hercegovac i drugi. Ima i paprike babure, paradajzare, ajvarke, ljubičasti i domaći dugi patlidžan, rasad kikirikija, narančasti i ljubičasti batat, krastavce kornišone, bijeli kornišon, buternut tikve, dinje, lubenice par vrsta i to  zanimljivih boja i kore i mesa - žutih, narančastih, bijelih... "To nije hibridno sjeme već uglavnom ono što se nekada sadilo." 

Od povrća sade i jesenski češnjak, špinat, mrkvu, crveni luk, krumpir, nabraja Josip. "Netko bi rekao uglavnom od svega po malo, ali meni je to sasvim dovoljno. Imam u planu još nešto, ali o tome ću ako mi uspije", smije se. 

Ima povjerenje kupaca

Višak plasira na kućnom pragu i to stalnim kupcima koji vole svježe i sezonsko. "Na svom Facebook profilu objavim nešto iz ponude i to jako brzo ode, što mi znatno olakša prodaju, a kupci znaju da je friško, kako je sađeno, održavano jer vide kako i što radim pa se steklo i povjerenje." 

Josip nam je tek na kraju rekao da zemlja na kojoj radi zapravo nije njegova. "Radim tuđu, jedno jutro zemlje mi je bašča pa ima svega i dobra količina se sa te njive skupi, kad se sve završi i zbroji. Još kad znaš na koji način nešto da posadiš i da na maloj površini dobiješ odličan rezultat, nekad i sam sebe iznenadim količinom." 

Osim vrta radi i jedno jutro voćnjaka gdje je 600 stabala voća te 300 trsova vinove loze. 

"Samo se nadamo godini bez leda", zaključio je ovaj mladi, vrijedni poljoprivrednik.