Čuvanje mrkve tijekom zime

U vrijeme vađenja mrkve tijekom jesensko-zimskog razdoblja vrlo bitno je pravilno određivanje tehnološke zrelosti mrkve i vremena vađenja što se na kraju odražava na dužinu čuvanja. Mrkva se vadi iz zemljišta za upotrebu u prehrani od trenutka kada dostigne debljinu olovke, pa sve do kasne jeseni, ovisno od potrebe tržišta i namjene.

Tehnološka zrelost nastupa kada najstariji listovi počinju fiziološki odumirati. Ako se mrkva ne izvadi u tehnološkoj zrelosti, moguća je pojava retrovegetacije (posebice ako nastupi kišovit period), pa dolazi do pojave novih listova. Novi listovi se razvijaju na račun rezervnih tvari korijena mrkve, što dovodi do smanjenja nutritivne vrijednosti, sposobnosti dužeg čuvanja i ukupnog prinosa.

Kako čuvati povrće nakon branja?

Mrkva proizvedena iz rane, proljetne sjetve nije pogodna za skladištenje

Ubiranje mrkve na manjim parcelama moguće je obaviti ručno, a na velikim najčešće se obavlja strojno. Ručna berba može se obaviti čupanjem ili vađenjem specijalnim vilama za repu. To se radi po suhom vremenu i umjereno vlažnom zemljištu, kako bi korijen ostao što čistiji. Na velikim površinama mrkva se vadi kombajnima koji obično vade po dva reda. Princip rada ovog kombajna sastoji se u izoravanju korijena, prihvaćanju listova gumenim trakama, pomoću kojih se biljke transportiraju. 

Tada se uklanja lisna masa. U nedostatku skupe, ali efikasne mehanizacije, mnogi proizvođači koriste jednobrazni plug koji zahvaća jedan red i izbacuje mrkvu u stranu. Nakon svakog izoranog reda ostaje mrkva na površini, koja se skuplja rukama, a tek onda se pristupa vađenju sljedećeg reda, kako ne bi došlo do zatrpavanja prethodnog reda. Mrkva proizvedena iz rane, proljetne sjetve nije pogodna za skladištenje. Skladištiti se može mrkva tehnološke zrelosti, koja je proizvedena iz kasne sjetve (svibanj, lipanj).

Kako zaštititi povrtnice od hladnoće i mraza?

Za čuvanje preko zime ostavljaju se samo zdravi korijeni sa skraćenim lišćem 

Zrela mrkva se preko zime čuva u trapovima, u vlažnom pijesku, koji se pokrivaju slamom i zemljom debljine desetak cm. Duž trapa i po vertikali, na svakih 1.5 - 2 m, mora se osigurati ventilacija, (šupljim keramičkim cijevima ilil drvenim letvama). U zatvorenom prostoru, mrkva se čuva u sanducima s mokrim pijeskom, tako poredana da se korijeni ne dodiruju. Za čuvanje preko zime ostavljaju se samo potpuno zdravi korijeni sa skraćenim lišćem, blizu glave ploda.

U dvorištu se može pripremiti (iskopati) mali trap koji se oblaže plastičnom folijom i puni mrkvom i vlažnim pijeskom, a odozgo pokrije folijom, daskom i zemljom, tako da je trap osiguran od prodiranja vlage, štetnika i smrzavanja. Prema potrebi, daska se otvara i mrkva koristi preko zime. Ovako se može sačuvati do kraja ožujka. Također, velika limena, plastična kanta ili bačva, mogu se ukopati u zemlju i puniti mrkvom po sistemu red vlažnog pijeska, red korijena. Na vrhu se poklopi, pokrije slamom i zemljom i trap otvara prema potrebi. U hladnjačama se oprana i prosušena mrkva može čuvati 4-6 mjeseci na temperaturi od 0-1 0 C, pri relativnoj vlažnosti zraka oko 97%.

Autorica: Jelena Stojiljković, Savjetodavna RS