Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gajenje dinje
  • 06.05.2017. 08:00

Dinja - pravilnom rezidbom do krupnih plodova

Dinja je povrtna kultura koju je potrebno pravilno orezati kako bi formirala krupne plodove.

Foto: Bigstockphoto/Moonborne
  • 10.730
  • 556
  • 0

Dinja je jednogodišnja povrtna kultura koja pripada porodici Cucurbitaceae - tikve. Uzgaja se zbog sočnih plodova koji mogu da se koriste svježi ili prerađeni u marmelade i druge proizvode. Biljka dinje ima dobro razvijen korijen, stablo je povijuša dužine do 3m sa mnogo bočnih grana. List je najsličniji listu krastavca. Cvijet dinje može biti ženski, muški i hermafroditni. Plod dinje je najčešće okruglog oblika i može da teži od 0,5 do 10kg. Sjeme zadržava klijavost 5 godina, a u povoljnim uslovima niče za 5 do 10 dana.

Dinja može da se proizvodi iz presadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Proizvođači koji koriste skupa hibridna sjemena i proizvodnju u zaštićenom prostoru gaje presadnice dinje kako bi proizvodnja bila što isplativija. Proizvodnja presadnica traje oko mjesec dana. Dinja može da se gaji u staklenicima, plastenicima, niskim tunelima i na otvorenom. Gajenje dinje u staklenicima i plastenicima je postao trend. Ovakav način omogućava proizvođačima da u ranim rokovima plasiraju plodove dinje po većoj cijeni.

Po pitanju gajenja slična krastavcu

Među proizvođačima je veoma popularno i gajenje dinje u niskim tunelima. Niski tuneli obezbjeđuju povoljne uslove za raniju sadnju i dozrijevanje plodova. Proizvodnja u zatvorenom prostoru se obavlja na zemljištu koje je prekriveno folijom koja onemogućava rast korova, čuva vlagu i štiti plodove dinje od direktnog kontakta sa zemljištem koje može biti izvor mnogih prouzrokovača oboljenja koji dovode do propadanja plodova.

Koristi se folija širine 120cm što će obezbjediti širinu uzgojne trake od 80cm nakon postavljanja. Postavljanje se obavlja namjenskim mašinama ili ručno na dobro pripremljenom zemljištu kako bi folija ostvarila kontakt sa tlom bez vazdušnih džepova. Kod gajenja u zatvorenom prostoru potrebno je obezbjediti dodatno oprašivanje, jer na tučak treba da dospije oko 400 polenovih zrna kako bi oprašivanje bilo uspješno i kako bi se formirao dobar plod.

Dinja se sije na otvorenom krajem aprila i tokom maja mjeseca kada prođe opasnost od niske temperature i mraza.

Za uspješno gajenje dinje na otvorenom biraju se parcele koje su osunčane, zaštićene od hladnih vjetrova, neutralne ph reakcije. Dinja je veoma slična krastavcu i gajenje je slično gajenju krastavca, ali dinja ima veće zahtjeve prema toploti. Zbog toga se dinja sije na otvorenom krajem aprila i tokom maja mjeseca kada prođe opasnost od niske temperature i mraza. Moment sjetve prilagoditi vremenskim uslovima. Sjeme prije sjetve može da se pripremi potapanjem u rastvor kalijum permanganata ili raznih čajeva kako bi se dezifikovalo. Sjeme se može potopiti u čistu toplu vodu tokom noći i to će ubrzati nicanje.

Dinja se sadi na međuredni razmak od 1 do 2m, dok je rastojanje u redu 0,5m. Razmak zavisi od karakteristika sorte ili hibrida.

Za uspješno navodnjavanje potrebno je obezbjediti kontinuirano navodnjavanje od nicanja do pojave mreže na kori. Naručitu pažnju posvetiti stanju snabdjevenosti u procesu klijanja i nicanja ili sadnje presadnica, a najveću potražnju za vodom dinja ima tokom cvjetanja i formiranja plodova. Dinju obilno zaliti, ali intervali zalijevanja treba da su što duži kako bi biljka dinje razvila snažan korjenov sistem. Kada plodovi dinje počnu dozrijevati smanjuje se intenzitet navodnjavanja. Na ovaj način se dobijaju plodovi boljeg kvaliteta, veći sadržaj suve materije i šećera, i takvi plodovi se mogu duže skladištiti.

Rezidba dinje

Dinja može da se gaji poput krastavca na mreži, špaliru, ili na površini tla. Kako bi biljka dinje imala dobar rast i urod potrebno je izvršiti rezidbu dinje. Glavna stabljika se prikraćuje, odnosno odreže joj se vrh iznad petog ili šestog lista. Ovo prikraćivanje će inicirati formiranje bočnih grana kojih na jednoj biljci treba da bude 5 do 6. Kada bočne grane narastu i one se prikraćuju iznad 5 ili 6 lista. Bez prikraćivanja biljka formira mnogo sitnih plodova.

Berba dinje

Sočni plodovi dinje se beru kada plod počne da mijenja boju. U tom trenutku se oko drške ploda pojavljuju sitne pukotine - brazdice. Njihova pojava je znak da je plod dinje spreman za berbu. Berba se obavlja nakon dizanja rose. Prilikom berbe na plodu se ostavi oko 2cm drške ploda. Ukoliko se drška potpuno ukloni plod brzo propada. Po mogućnosti čuvanja ploda sorte i hibride dinje možemo podijeliti u dvije grupe:

  1. grupa koja se čuva u frižideru 20 dana i
  2. grupa koja se u frižideru čuva desetak dana.

Bolesti i štetočine dinje

Najznačajnije bolesti dinje su: plamenjača, pepelnica, antraknoza, truleži. Njega dinje je slična njezi tikvi i krastavca. Nakon svake kiše, čim se listovi prosuše, biljke dinje je potrebno tretirati pripravcima na bazi bakra, mlijeka i sode, bijelog luka, ljuski crvenog luka i mnogi drugi pripravci se mogu koristiti. Kada se koriste pripravci na bazi bakra treba znati da su to preventivni pripravci koji se mogu primjenjivati do faze početka cvjetanja. Bakar izaziva sterilnost cvjetova i zato ga ne treba koristiti u fazi cvjetanja.

Od štetočina najznačajniji su: puževi, sovice, lisne uši, rovci, žičnjak - larve, grinje. Pripravak od bijelog luka je efikasan i za mnoge navedene štetočine.

Prednost u zaštiti dati preventivnim metodama. Dinju ne saditi na isto mjesto najmanje 4 godine. U taj plodored ubrojiti i druge pripadnike porodice poput krastavca, tikvica, lubenice.

Foto: Bigstockphoto/Moonborne


Povezana biljna vrsta

Dinja

Dinja

Engleski naziv: Melon | Latinski naziv: Cucumis melo L.

Dinja je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae pa bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, mnogi smatraju da je dinja voće. Cvate na početku ljeta, a... Više [+]

Tagovi

Dinja Sjetva Uzgajanje Rezidba Berba Zaštita dinje


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.