Dodlek: Treba striktno regulirati akcijske prodaje voća i povrća u supermarketima

Prije točno pola stoljeća u mjestu Belica u Međimurju, Franjo Dodlek započeo je obrađivati poljoprivredno zemljište, te sa suprugom Marijom, a kasnije s djecom, kćerkom Božicom i sinovima Mirjanom i Ivanom vodio obiteljsko gospodarstvo. Tradicija se nastavlja i danas, a u okviru ove obitelji sada posluju OPG Mirjan Dodlek i Dodlek-agro d.o.o., kooperacija koja ugovara proizvodnju krumpira, luka i celera s OPG-ovima. Belica kao mikro lokacija ima lagano pjeskovito-ilovasto tlo, te je oduvijek poznata po proizvodnji krumpira, a u centru mjesta nalazi se i spomenik krumpiru, prvi takav u svijetu.

Dodlekovi godišnje proizvedu oko 4.500 tona krumpira i oko 600 tona luka, a s kooperantima rade oko 15 tisuća tona krumpira i oko 2.000 tona luka. Od samog početka poslovanja ulagali su u moderne tehnologije za obradu tla, sađenja i vađenja krumpira i ostalih kultura, kao i u navodnjavanje, skladištenje, pakiranje i distribuciju. Prvi su u Hrvatskoj imali automatizirane pakirnice za krumpir, izgradilo otkupno-distributivni centra u Belici te se opredijelili prodaju putem maloprodajnih trgovačkih lanaca.

Udruživanje u proizvođačke organizacije 

Povećavaju svoju proizvodnju i šire kooperaciju, pa danas uz vlastitih 115 ha krumpira, 100 ha pšenice, 12 ha luka i 6 ha celera, imaju ugovornu proizvodnju s 30 kooperanata i to krumpira za svježu potrošnju na 500 ha te 50 ha luka. Svojim kooperantima omogućavaju repromaterijal, zaštitna sredstva, edukacije te otkup merkantilne robe tijekom cijele godine.

O ulaganjima u poslovanje kroz financiranje sredstvima Programa ruralnog razvoja RH, razgovarali smo s Mirjanom Dodlekom.

Kako je zabrana korištenja klorprofama promijenila Vaše poslovanje?

Prije dvije godine EU je donijela odluku o zabrani korištenja klorprofama, aktivne tvari za proizvodnju praška protiv klijanja krumpira. To je značilo da se proizvođači krumpira moraju reorganizirati i sagraditi skladišta za čuvanje krumpira sa ventiliranjem i hlađenjem, ili odustati od proizvodnje. Naravno, nama to nije bila opcija.

Naši kooperanti su se udružili u dvije proizvođačke organizacije AgroPolje i AgroBelica, s ciljem da zajednički skladište robu i smanje troškove te su napravili dva identična projekta izgradnje skladišta za krumpir, svaki kapaciteta 3.000 tona, s opremom za ventiliranje i hlađenje, viličarima i box paletama. Projekti su u realizaciji i očekujemo povrat od 70 posto investicije.

Zašto ste se udružili?

Pa, svakako je bolje nastupati na tržištu u bilo kakvom obliku udruživanja, jer to donosi samo pozitivne stvari -  jači ste na tržištu u smislu količina robe kojom raspolažete, asortimanom, prihodi omogućuju veća ulaganja u tehnologije, priprema robe je brža i jednostavnija, lakše organizirate transporte kad imate ozbiljne količine za tržište, i kupci vas gledaju kao stabilnog i ozbiljnog dobavljača.

Koje ste investicije do sada realizirali?

Kada govorimo o Programu ruralnog razvoja, na natječaj za operaciju 4.1.1. prijavili smo izgradnju skladišta za krumpir u vrijednosti od 5,5 milijuna kuna, te navodnjavanje i kupnju mehanizacije u vrijednosti od 9,5 milijuna kuna. Taj projekt smo završili krajem 2020. godine, te dobili ukupan povrat od 7,5 milijuna kuna.  

Nabavom nove moderne mehanizacije možemo daleko više proizvoditi, povećali smo proizvodne kapacitete s istim brojem ljudi, kvalitetnije organizirali termine u proizvodnim procesima i olakšali proizvodnju. Navodnjavanje je najbitnije u povrtlarskoj proizvodnji, a i sami smo svjedoci kakve nas sve vremenske prilike i neprilike pogađaju zadnjih godina.

Suradnja s drugim OPG-ovima 

Sada radite još jedno skladište za krumpir, ali u suradnji s drugim OPG-ovima?

Da, OPG Mirjan Dodlek je trenutno u izgradnji novog skladišta za krumpir kapaciteta 3.000 tona s još dva druga OPG-a imamo zajednički projekt koji uključuje ventilaciju i hlađenje, nabavu 2.500 box paleta i viličara, a vrijednost investicije je 10,5 milijuna kuna. Očekujemo 70 posto sufinanciranja iz Programa ruralnog razvoja.

U završnoj je fazi i projekt naše obiteljske firme Dodlek-agro d.o.o. u vrijednosti od 12 milijuna kuna, koji je također u strukturi investicije imao izgradnju skladišta za krumpir, luk i celer kapaciteta 1600 tona, proširenje prostora za pakiranje, sustav za ventiliranje i hlađenje, kalibrator za krumpir i luk, robot za automatsko slaganje vreća na palete, prskalicu, dostavno vozilo, prikolicu za transport povrća i navodnjavanje.

Uložili ste i u obnovljive izvore energije?

Jesmo, jer to smatramo vrlo važnim. Kroz operaciju 4.1.3. izgradili smo sunčanu elektranu za vlastitu potrošnju od 225 KW i sufinancirali je sa 70 posto bespovratnih sredstava. Taj projekt smo završili u proljeće ove godine. Zadnjih 15 godina prilikom nabave bilo kakvog stroja vodimo računa da bude zadnja riječ tehnike, tako da u poljoprivrednoj proizvodnji imamo svu mehanizaciju takvu da sve radi preko GPS-a, što uvelike olakšava našim djelatnicima rad, povećava produktivnost, smanjuje troškove i optimizira sve proizvodne procese.

Koliko je zahtjevan natječajni postupak?

Svaki postupak je zahtjevan pa tako i natječaji za poljoprivredu, ali nije to ništa toliko strašno da se ne bi moglo riješiti ako je proizvođač u sustavu PDV-a, ako uredno podmiruje sve svoje obaveze i ako je spreman na ulaganja u nove tehnologije i veću proizvodnju.

Potrebna zaštita od nepoštene trgovačke prakse 

Koliko Vam se poslovanje promijenilo uslijed koronakrize?

Korona nije zasigurno nikome donijela nešto dobro pa tako ni nama zbog nedostatka turističke aktivnosti, ali mi smo se snašli i prodali robu na izvozna tržišta, nažalost po niskim cijenama. Trudimo se uvijek biti prepoznatljivi prije svega kvalitetom, brzinom isporuka i cjelogodišnjim kontinuitetom.

Naši kupci u Hrvatskoj su veletrgovci voćem i povrćem i trgovački lanci, a zadnjih par godina izvozimo robu u određenim momentima kada smatramo da imamo višak robe na domaćem tržištu ili kada naše okolne države potražuju robu za svoje tržište zbog nedostatka iz vlastite proizvodnje. Izvozna su nam tržišta Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Slovenija i Srbija.

Iskoristio bih ovu priliku i pozvao nadležne institucije da nas na bilo kakav način zaštite od nepoštene trgovačke prakse te striktno reguliraju akcijske prodaje voća i povrća u supermarketima., zaključio je Mirjan Dodlek.