Dramatičan slom domaćeg tržišta povrća i voća

Domaćeg voća je sve manje. U hrvatskim šljivicima prošle je godine ubrano svega 8.000 tona šljive, što je čak 75% manje nego prije. Proizvedeno je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, i manje jabuka, krušaka, trešanja, jagoda, smokava.

"Prošla godina je bila iznimno loša. Imali smo ogromne troškove, a prodaja gotovog ploda je pala. Djelomično se takva situacija može pripisati i sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji. No, puno je ljudi i prodalo svoje voćnjake", objašnjava Stjepan Dumančić koji u Baranji nedaleko Čeminca ima četiri hektara voćnjaka pod jabukama.

Rekordno niske cijene jabuke

Zbog visokih troškova proizvodnje te rastućeg uvoza, poglavito nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska bi mogla ostati bez voća proizvedenog u domaćim voćnjacima. Statistike su porazne za sve vrste voća.

Veliki dio voćara propao je zbog niskih cijena svojih proizvoda jer između potrošača i voćara postoji još jedna karika - otkupljivači, koji žele brzu i veliku zaradu. Drastičan pad proizvodnje pripisuje djelomično i makroekonomskim razlozima te rekordno niskoj cijeni po kojoj se prošle godine mogao kupiti kilogram jabuka. Za to je, pak, trebalo, napominje on, izdvojiti 1,50 kuna dok je prosječna cijena iznosila 2,30 kuna.

"Vjerujem kako će ova godina biti puno bolja po svim pokazateljima jer jabuke više nema nigdje u Hrvatskoj. I europske hladnjače su prazne. Teško se može ponoviti prošla godina", nada se ovaj voćar koji proizvodi tri modernije sorte jabuke, Gala Schnitzer, Top Red i Fiju Kiku 8.

Drastično pada proizvodnja povrća

Ni povrtlarima nije bilo sjajno. Protekle godine, prema podacima DZS, pala je proizvodnja dinja, salate, bijelog kupusa, rajčice, paprike, graha, ali je istovremeno porasla proizvodnja mrkve, luka i češnjaka te graška, cvjetače i brokule.

"Na globalnoj razini se nešto događa. Ni kod nas nema toliko povrća koliko ga je bilo prije, vjerojatno je manja potražnja na svjetskom tržištu. Austrijanci od nas naručuju manje količine i manje otkupljuju", tumači upraviteljica PZ Rit, Stojanka Omerbašić napominjući kako za izvoz proizvode ajvar papriku i tikvice dok su ranije uzgajali i feferone. Broj površina pod povrtlarskim kulturama u ovoj se zadruzi zbog toga smanjio na svega šest hektara na kojem se mahom uzgajaju ajvar paprike i tikvice.

Rekord za britanske jagode

Zagrebački jagodari, koji ukupno obrađuju 50 ha, godišnje proizvedu oko 1.000 tona jagoda, a u Zagrebačkoj županiji oko 700 tona, kao otprilike i u Vrgorcu. Među našim najvećim trgovcima je Fragaria čiji kooperanti proizvedu oko 500 tona. I pak, i dalje se u trgovinama nađu i one španjolskog podrijetla, koje su i dvaput jeftinije.

I dok naši jagodari tvrde da je domaća jagoda skupa zbog skupe proizvodnje, britanski proizvođači jagoda ove godine zadovoljno trljaju ruke. Vjeruju kako će ostvariti rekordan urod od 76.000 tona koji će potući i onaj prošlogodišnji od 64.000 tona. Očekivani boom rezultat je, kako se navodi, proširenja britanske sezone, novozasađenim hektarima, ali i uvođenja novih vrsta te inovativnog uzgoja koji uključuje i korištenje LED svjetala.

Foto: depositphotos, @VBaleha