Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti češnjaka
  • 11.03.2020. 18:00

Gljivične bolesti bijelog luka - najvažniji je plodored

Sadnim materijalom lukovičastog povrća mogu se prenijeti različiti mikroorganizmi i to uglavnom gljivični uzročnici bolesti pa treba biti oprezan prilikom izbora glavica za reprodukciju.

Foto: Depositphotos/york010
  • 2.533
  • 109
  • 0

Sve biljne vrste koje uzgajamo su podložne napadima raznih bolesti pa tako i bijeli luk. Najčešće ga napadaju gljivice iz rodova: BotrytisFusariumPeronosporaPuccinia i Sclerotium.

Kod nas nema selekcioniranih sorti bijelog luka pa se za reprodukciju umnožavaju domaći eko tipovi. Sadnim materijalom lukovičastog povrća se mogu prenijeti različiti mikroorganizmi i to uglavnom gljivični uzročnici bolesti pa treba biti oprezan prilikom izbora glavica za reprodukciju. Na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi stoje duže u skladištu. Kod bolesti važno je prepoznati simptome i u pravo vrijeme krenuti sa zaštitom.

Proljetni bijeli luk: Kada i kako se sadi

Najčešće bolesti koje se javljaju na češnjaku

Na bijelom luku se mogu pojaviti tri vrste truleži: siva, bijela i suha te plamenjača i hrđa. 

Siva trulež

Sivu trulež izazivaju gljive iz roda Botrytis koja se javlja tokom vlažnih godina. Gljive iz ovoga roda se razvijaju u širokom temperaturnom rasponu iako one nisu ograničavajući faktor razvoja. Simptomi su najčešće vodenaste pjege na listovima i trulež gornjeg dijela lukovica. Zaraženi biljni dijelovi su prekriveni sporama gljiva koji čine gustu sivu prevlaku. Za suzbijanje ove bolesti kod nas nije dozvoljen ni jedan fungicid.

Bijeli luk kralj bašte i voćnjaka - štiti od štetočina i oboljenja

Bijela trulež

Bijelu trulež izazivaju gljivice iz roda Scelortium i to je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća koja najčešće napda bijeli luk. Prvi znak zaraze je žućenje listova na nadzemnim organima. Zaraženo lišće ubrzo krene odumirati od vrha prema dolje i postaje suho i smeđe. Na podzemnim organima je vidljiv razvoj bijele prevlake odnosno micelij gljiva i to na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem. Bolest se širi kada su temperature tla između 15 i 20°C, a iznad 25°C zaraza nestaje.

Suha trulež

Bolest suhu trulež izazivaju gljive iz roda Fusarium koja na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Na lišću takođe nastaju promjene poput žućenja, venuća i sušenja, a trulež se nastavlja i tokom skladištenja. Zbog globalnih klimatskih promjena sve je značajniji porast oboljelih biljaka. Za suzbijanje ove bolesti kod nas nije dozvoljen ni jedan fungicid.

Žućenje listova luka - ovoj pojavi pogoduje vrijeme

Plamenjača 

Plamenjača je bolest čiji je uzročnik Peronospora, a njezini simptomi se lako prepoznaju. Biljke iz zaraženih češnjeva mogu propasti već u početnim stadijima razvoja ili zaostati u rastu, a listovi se savijaju i postaju hlorotični. Kada su vlažni uslovi, cijeli listovi bivaju presvučeni sivoljubičastom prevlakom sporonosnih organa. Kod sekundarne zaraze na listovima nastaju malene svijetlo žute pjege koje u povoljnim vremenskim uslovima postaju sve veće, a u uslovima visoke vlage su presvučene prevlakom sporonosnih organa. Ono što treba naglasiti je to da se za vrijeme suše ne razvija prevlaka, a tkivo unutar pjege nektotizira i nasele ga saprofitne gljive zbog čega poprima crnu boju. Lukovice zaražene ovom gljivom lako trunu i teško se skladište.

Hrđa

Hrđu izazivaju gljive iz rodova Puccinia, a simptome je lako prepoznati. Na listovima nastaju okruglasti do izduženi žutosmeđi sorusi koji krajem vegetacije promijene boju u tamnosmeđu. Tokom jakih zaraza može doći do sušenja lišća, glavice su osjetno manje, a neke čak i istrunu. Ova bolest se održava na zaraženim biljnim ostacima pa je važno njihovo uništavanje.

Plamenjača luka: April je pogodan mjesec za pojavu parazita

Najvažnija mjera zaštite je plodored

Važno je prilikom određivanja optimalnih rokova zaštite pratiti količinu i raspored padavina, temperaturu kao i relativnu vlagu zraka i zadržavanje vlažnosti na nadzemnim organima. Najvažnija mjera je poštivanje plodoreda od 4 godine. Treba uzgajati otporne sorte i čuvati sadni materijal u optimalnim uslovima. Kod zaštite preporučuje se koristiti i fungicide koji istovremeno djeluju na dvije bolesti.


Tagovi

Bolesti bijelog luka Siva trulež luka Bijela trulež luka Suha trulež luka Plamenjača luka Hrđa luka Mjere zaštite Fungicidi


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.