Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj povrća
  • 13.04.2010.

Izravno prekrivanje povrća polimernim materijalima

  • 3.563
  • 146
  • 0

To je činio na različite načine, posebice izgradnjom i uzgojem biljaka u zaštićenim prostorima različitog tipa, kao staklenici, plastenici, visoki ili niski tuneli i slično. U posljednjih nekoliko desetaka godina razvija se tehnologija proizvodnje koja u svojoj osnovi kao element zaštite usjeva ima polimerne materijale poput polietilenskih (PE) folija i netkanih materijala kojima se usjevi izravno prekrivaju bez nosive ili potporne konstrukcije. U novije su doba u ekspanziji netkani materijali (agrotekstil), izrađeni tehnikom valjanja polimernih vlakana promjera 10 do 25 µm (mikrometara), a ne njihovim tkanjem. Glavna karakteristika agrotekstila je mikroporoznost, zbog koje ima odličnu propusnost za svjetlost, zrak i vodu. Istovremeno služi kao toplinska barijera koja ima osnovnu ulogu u postizanju “učinka staklenika” te služi kao zaštita usjeva od vjetra. Materijali za izravno prekrivanje usjeva primjenjuju se u ranoj proizvodnji na otvorenome krajem zime i početkom proljeća, da bi se ubrzala ranozrelost, a isto tako primjenjuju se za produženje vegetacije u jesen, kao zaštita od ranih mrazeva. Najčešće se koriste u uzgoju povrtnih kultura (korabica, rotkvica, salata, mrkva, grašak, tikvice, krumpir...), kao i u uzgoju jagoda. Mogu se upotrijebiti i u zaštićenom prostoru, gdje se usjevi izravno prekrivaju također radi dopunske zaštite od niskih temperatura i ubrzavanja rasta krajem zime, a koriste se i u proizvodnji presadnica.

Prednosti uporabe materijala za izravno prekrivanje

Optimaliziranje abiotskih faktora sredine
Zbog pozitivnog utjecaja na nekoliko čimbenika, tehnika izravnog prekrivanja osigurava bolje uvjete rasta usjeva, povećavajući ranozrelost i produktivnost uzgoja u usporedbi s uzgojem bez prekrivanja. Prekrivke umanjuju nepovoljne utjecaje abiotskih čimbenika sredine, što se prvenstveno tumači povišenjem temperature u mikroklimatu ispod prekrivke, odnosno, postizanjem “učinka staklenika”. U prirodnim uvjetima kratkovalna se sunčeva radijacija (svjetlo) na površini Zemlje transformira u toplinu te danju zagrijava tlo, biljke i atmosferu, a Zemljina dugovalna radijacija (toplina) noću ih hladi. Smještanjem folije između biljaka i atmosfere osigurava se dobra transmisija sunčeve radijacije, a smanjuje gubitak topline radijacijom iz tla.

Tijekom noći toplina se usporeno gubi zahvaljujući tankom filmu vode s donje strane prekrivke, koji nastaje kondenziranjem vodene pare te djeluje kao izolator. Minimalna je temperatura zraka ispod agrotekstila za 1,4 do 4,5 °C viša nego na neprekrivenoj površini, što omogućava kontinuirani rast biljaka usprkos niskim vanjskim temperaturama. Folije su djelotvorne i protiv slabih mrazeva, s obzirom na to da spomenuti tanki film vode s donje strane folije smrzne i štiti usjev od temperatura nižih od 0 °C. S druge strane, za sunčanog je dana prosječna dnevna temperatura zraka ispod agrotekstila za 1,4 °C viša nego na neprekrivenoj površini, dok je najveća apsolutna razlika samo 4,3 °C i bilježi se u podnevnim satima.

Prekrivke, dakle, osiguravaju tek umjereno povišenje temperature zraka u zoni usjeva, dok je pojava maksimalnih temperaturnih ekstrema spriječena zbog dobre izmjene zraka koju osigurava polupropusnost agrotekstila. Strujanje zraka odvija se zbog razlike u njegovoj gustoći - topli je zrak ispod prekrivke lakši, diže se i izlazi, a na njegovo mjesto pada hladniji zrak izvan prekrivke. Izmjena zraka ispod agrotekstila trostruko je brža nego ispod PE-folije s 500 perforacija/m2. Međutim, ugljični dioksid koji se u tlu oslobađa raspadom organske tvari, slabije difundira u atmosferu te mu je povećana koncentracija ispod prekrivke, odnosno, u području biljaka. Takvi povoljniji uvjeti pridonose poboljšanju asimilacije u smislu njenog trajanja i intenziteta, a time i rastu biljaka i ranozrelosti.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrtlarstvo Uzgoj povrća Zaštićeni prostor Zaštita usjeva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]