Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bijeli luk
  • 25.01.2022. 07:30

Jari bijeli luk - kada i kako ga posaditi?

Proljetna sadnja se obavlja kada je temperatura zemlje od 5 do 7ºC. U suviše hladnom i vlažnom zemljištu dolazi do propadanja posađenih čenova

Foto: Depositphoto/natali_ploskaya
  • 886
  • 68
  • 0

Skoro da nema bašte u kojoj nema jarog bijelog luka. On se dobro čuva do slijedećeg proljeća. Njegove glavice se prepoznaju po tome što nemaju središnju stabljiku već su čenovi stisnuti jedan uz drugi.

Za sadnju se koriste čenovi koji su krupni, bez oštećenja te simptoma oboljenja. Glavice koje smo odabrali da budu sjetveni materijal čuvaju se na temperaturi od 15 do 20ºC. Mjesec dana prije sadnje se prenose u hladniju prostoriju gdje je temperatura od 3 do 5ºC. Ovaj period "hlađenja" obezbijedit će bolji urod.

Prije sjetve potrebno je zagrijati i namočiti glavice kako bi potaknu njihovo klijanje, a možemo ih ujedno zaštititi od štetočina i bolesti.

Vrijeme sadnje

Proljetna sadnja se obavlja kada je temperatura zemlje od 5 do 7ºC. U suviše hladnom i vlažnom zemljištu dolazi do propadanja posađenih čenova.

Pričekajte da se zemlja ugrije (Foto: Depositphotos/alicjane)

Treba znati i da jari bijeli luk ne voli ni kada se posadi suviše kasno kada je temperatura visoka, jer će tada glavice ostati sitne. Zbog toga se sadnja obavlja što ranije u proljeće, čim se zemlja ugrije, da se bez problema razvije korijen i njegovi listovi.

Priprema zemlje i sadnja

Luku najbolje odgovaraju rahla zemljišta neutralne pH reakcije od 6,5 do 7. Kod odabira mjesta na koje sadimo važno je da je ono osvijetljeno, da nema zadržavanja vode.

Kod osnovne obrade zemljišta dobro je dodati humus ili kompost u količini 10-15 litara na 1m², a još je bolje kada dodamo dvije do tri šolje drvenog pepela. Sve se to izmiješa sa zemljom. Neposredno prije sadnje površinski sloj se usitni i naprave kanalići dubine oko 10 cm u koje sadimo pojedinačne čenove.

Rana sjetva: Koje ćemo povrće prvo posijati?

Sadnja se obavlja na međuredni razmak od 15 do 20 cm, razmak u redu je od 5 do 10 cm, prosječno 8 cm. Dubina sjetve je oko tri centimetra. Ne valja ga preduboko posaditi, jer se iscrpljuje, niče neujednačeno. Kada je proljeće kišovito može doći do propadanja onoga koji je preduboko posađen. Ali, treba napomenuti ni da plitka sadnja nije dobra. Tada može izmrznuti, isušiti se.

Razmak u redu prosječno je 8 cm (Foto: Nada Parađiković)

Grabljicama lagano zatvoriti kanaliće u koje smo obavili sadnju. Najbolje je kada ih prekrijemo kompostom ili humusom koji će imati i ulogu prihrane mladih biljaka.

Prilikom sadnje obratite pažnju da dio čena koji je bio vezan za glavicu okrenete prema dolje. Na tom mjestu se razvija korijen. Nije strašno ni kada pogriješite, jer će biljka da se okrene na pravu stranu samo što troši energiju i dobijate neujednačeno nicanje i rast.

Kod odabira mjesta sadnje potrebno je poštovati plodored. Nikada ne obavljajte sadnju na mjesto gdje je već bio bijeli luk ili drugi pripadnici porodice lukova, ali i krompir. Najbolje je sadnju na istoj gredici ponoviti poslije tri ili četiri godine. Bijeli luk najbolje uspijeva ako su prethodne kulture bile mahunarke, kupusnjače ili žitarice te tikvenjače.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

U toku vegetacije usjev treba imati dovoljno vlage u zemlji, jer će u uslovima suše glavice ostati sitne. Potrebno je uklanjati korov. Kada se razvije 4 do 5 listova dodaje se đubrivo bogato azotom. Možemo dodati humus ili mješavinu zrelog goveđeg i živinskog stajnjaka u odnosu 1:10. Ne treba koristiti svjež stajnjak. U vrijeme formiranja glavice prihrana se obavlja s đubrivima koja su bogata fosforom i kalijumom.


Tagovi

Jari bijeli luk Bijeli luk Sadnja luka Proljetna sadnja Kako Razmak


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.