Najčešća greška je suviše rana sjetva povrća što dovodi do propadanja rasada ili sadnje preraslih biljaka što umanjuje urod i donosi niz problema u proizvodnji.
Greška većine amaterskih baštovana i baštovanki je što suviše rano započnu sa sjetvom rasada. Oni već u januaru posiju paprike, paradjz, krastavce, dinje, patlidžan i drugo bilje. Iz prevelike želje da krenu sa sjetvom ili straha da će zakasniti prave sebi problem. Ukoliko imate plastenike sa grijanjem i možete obezbjediti optimalne uslove za ranu proizvodnju, januar je odično odabran moment za sjevu, ali većina amatera će biljni rasad da sadi na otvorenom u maju.
Suviše rana sjetva donosi sa sobom mnoštvo problema. Sjeme biljke ima svoje zakonitosti što se tiče vremenskog trajanja klijanja, nicanja i razvoja mlade biljke spremne za sadnju na otvorenom. Predugo zadržavanje biljke u malim saksijama izazvaće sljedeće probleme:
Niz problema je koji će se javiti je veoma dugačak. U periodu od januara do maja često se javlja cvjetanje, čak i plodonošenje biljaka za rasad. Kada vidite da neka biljka ima cvijet, posebno plod znajte da je to star rasad.
Dobro razvijena biljka za rasad je kada ima 6 do 10 stalnih listova zavisno od vrste. Rasad paprike treba da ima 6 do 10 dobro razvijenih listova, a visina rasada do 20cm. Visina rasada paradajza treba da je oko 30cm sa 6 do 8 listova.
Optimalno razvijen rasad brzo nakon ukorjenjavanja nastavlja sa rastom i razvojem, a to nije slučaj sa starim rasadom (preraslim biljkama). Stare biljke se dobro ukorijene, ali sporije napreduju. Često dolazi do opadanja cvjetova donjih etaža i na taj način se smanjuje urod. Biljke su podložnije pojavi oboljenja i napadu štetčina.
Mart mjesec je optimalan za sjetvu sjemena rasada kojeg namjeravate da sadite u maju na otvoreno polje. Klijanje i nicanje sjemena u optimalnim uslovima traje oko 10 dana. Krastavac niče za 4 ili 7 dana, paradajz za 7 do 10 dana, a paprika i patlidžan za 10 do 15 dana. Na vrijeme nicanja djeluju razni faktori (temperatura, vlažnost), a klijanje i nicanje se može ubrzati naklijavanjem sjemena.
Dužina rasadničarskog perioda različita je za različite biljne vrste. Proizvodnja rasada paprike, patlidžana i paradajza traje od 40 do 70 dana u zavisnosti od sortnih karakteristika i uslova u rasadniku. Za krastavce, lubenicu, dinju, tikve je potrebno između 20 i 25 dana. Proizvodnja rasada zelene salate traje oko 25 dana, dok proizvodnja rasada kupusnjača traje od 30 do 50 dana. Na dužinu proizvodnje rasada utiče i to da li se radi o ranoj ili kasnoj proizvodnji.
Nema potrebe da proizvodnja rasada traje 5 mjeseci, da započne sjetvom u januaru i završi se sadnjom starog rasada u maju. Na osnovu dana potrebnih za proizvodnju rasada određene biljne vrste i sorte lako možete izračunati kada da kreneta u sjetvu rasada i sačuvate se od mnogo nepotrebni problema, propadanja rasada, nepotrebnih troškova ili gubitka sjemena neke drage, stare sorte za koju ste ponosni što je imate.
Tagovi
Autorica