Puževi golaći su posljednjih godina česta "noćna mora" povrćara i uzgajivača cvijeća. Oni jedu klice i mlade biljke, ali i prenose različite biljne bolesti. Evo nekoliko savjeta kako suzbijati te štetočine.
U posljednjih nekoliko godina, poljoprivredni proizvođači se sve češće suočavaju sa ozbiljnim problemima koje im zadaju puževi golaći. Međutim, kako tvrdi diplomirana inženjerka poljoprivrede Žaklina Mladenović, oni najveću štetu prave u plastenicima, u kojima se uzgaja zelena salata i tek izniklo ili presađeno povrće. Mada puževi golaći najviše napadaju povrće, na "njihovom meniju" se nerijetko nalazi i cvijeće. Ove životinje su aktivne noću i na relativno niskoj temperaturi (oko 4°C najviše), zbog čega su plastenici najugroženiji krajem zime i u rano proljeće.
Najveću štetu u našoj izazivaju poljski golaći i krupni puževi. Poljski puževi su dugi oko tri centimetra, iste su boje kao i zemlja, često obavijeni grudvicama, pa se u stanju mirovanja teško uočavaju. Zanimljivo je da u periodu, kada mogu napraviti značajnu štetu, puževa golaća u plasteniku ima manje nego sa vanjske strane folije. Razlog je taj što u okolini objekta oni često imaju dobre uslove za život i nastanjuju prazne gajbe, vreće sa kompostom, stare folije i korov. Tamo ih nitko ne uništava, pa kada se otvore vrata, lako ulaze u plastenike.
Golaći prave direktnu štetu, jer grizu klice ili oštećuju mlade i odrasle biljke, ali i indirektnu štetu prenoseći razne biljne bolesti. Oštećenja koja te štetočine nanose starijim biljkama omogućuju prodor parazita, prouzrokovača truljenja. Nerijetko se događa da neke biljne vrste puževi oštećuju samo dok su mlade, a kada se razviju izbjegavaju ih zbog solanina, kapsicina i drugih materija, koje su otrovne po njih.
Da bi se ublažile štete koje prave puževi golaći, neophodno je mnogo strpljenja. Zemljište se mora duboko obraditi, usitni i popravi, potrebno je uništiti njihova skrovišta. Iz plastenika treba iznijeti iskorištenu ambalažu, alatke, folije, a u okolini je potrebno uništiti korov i izbjegavati uzgajanje drugih biljnih vrsta između dva objekta. Stručnjaci savjetuju da je puževe najbolje uništavati mehanički i to tako što se svakog jutra, sa unutrašnje i vanjske strane plastenika pokupe puževi koji su krenuli u skrovište. Pregledom objekta je potrebno otkriti kuće i tamo ih takođe uništiti.
Prema riječima Žakline Mladenović, kemijsku zaštitu treba primijeniti samo ako mehanička ne daje željeni rezultat. Ona kaže da se na našem tržištu mogu pronaći mamci i granulirani preparati, dok je u svijetu kemijska zaštita raznovrsnija. Takođe se koriste i biološke metode, to jest moluskocidi sa aktivnom materijom biljnog porijekla. Granule su prilično pouzdane, ali ih povrćari često nepravilno koriste i ne postižu dobre rezultate. Umjesto da ih pažljivo posipaju oko svake biljke, oni ih stavljaju na gomile, koje odbijaju puževe.
Tagovi
Autor
