Nepravedno zapostavljena repa se danas vraća u našu ishranu.Odlikuje se lakim načinom gajenja, sadrži malo kalorijai odlično djeluje na rad crijeva i može podmiriti dnevne potrebe vitamina C,A,B1,B2,B3,B9.
Nekada nazivana "kraljicom povrtnjaka" repa Brassica rapa var. rapa se danas polako vraća iz zaborava. Pripada porodici kupusnjača kao kelj, kupus i keleraba. Kao prehrambena namirnica repa se odlikuje izuzetno pozitivnim učinkom na peristaltiku crijeva. Veoma je bogata vlaknima. U ishrani se koristi u svježem obliku, kao salata, kuhana, đuveđ, punjena, a može se čuvati tokom zime uskladištena ili ukiseljena. Sadrži širok spektar vitamina, minerala, proteina. Smatra se da 200 g repe u svakodnavnoj ishrani može nadopuniti dnevne potrebe za vitaminima kao što su C, A, B1, B2, B3,B9. Repa je veoma ukusno povrće male kalorijske vrijednosti, 100 g repe sadrži samo 28 kalorija.
U prvoj godini repa razvija zadebljali korijen, koji se konzumira i lisnu rozetu, a u drugoj godini repa cvjeta i stvara sjeme. Sjeme je sitno,1g sadrži do 400 sjemenki zadžava klijavost 5 godina. Korijen može biti okrugao ili valjkast, a boja na površini može biti žuta, bijela, krem, ljubičasta, sa crvenim (ljubičastim) vrhom i bijelim donjim dijelom. Unutrašnjost korijena je bijele ili žute boje.
Repa je povrtnica koja se brzo razvija. Za ljetnu potrošnju sije se od marta i aprila, a za jesensku i zimsku potrošnju krajem juna i početkom jula. Repa za rast traži dovoljno vlage i ph neutralno zemljište. Veoma je osjetljiva na nedostatak vlage i tada korijen postaje grub i gorak. Ukoliko je zemljište kiselo, repa je osjetljivija na bolesti i štetočine i skraćuje joj se vrijeme čuvanja u skladištu. Repa ne voli direktno đubrenje stajnjakom i dolazi u drugoj godini nakon đubrenja. Ukoliko se đubri stajnjakom, formira šupalj korijen. Dobre predkulture za repu su krompir, krastavac, paradajz, a dobri susjedi su neven, grašak, pasulj, špinat, zelena salata.
Sjetva se obavlja na gredicama visine 10 do 15 cm. Razmak u redu je 5 cm, a između redova 40 cm. Može se posijati i na manji međuredni razmak od 20 cm, ali se tada razmak u redu povećava od 5 do 10 cm. Za 1 m² potrebno je 0,3 g sjemena koje se sije na dubinu od 1,5 do 2cm. Na optimalnoj temperaturi od 18ºC repa niče za 3 do 5 dana. Minimalna temperatura nicanja je od 2 do 5ºC. Da bi se olakšala sjetva, sitno sjeme se miješa sa pijeskom u omjeru 1:10. Mlada biljka može da izdrži i kratkotrajni mraz od -2 do -3ºC, dok su starije biljke nešto otpornije i mogu da izdrže i -5ºC. Optimalna temperatura za rast i razvoj se kreće do 20ºC. Najbolje joj odgovaraju umjereno topla ljeta.
Repu je potrebno redovito zalijevati i đubriti. Tokom sadnje može se na 1 m² dodati i 100 g pepela koji pozitivno djeluje na repu. Nakon 5 do 6 sedmica može se repa vaditi iz zemlje. Najbolje je repu vaditi kada je prečnik korijena od 7 do 10 cm i tada je najukusniji, a može se vaditi i kada je sitniji 4 do 5 cm. Za jesenju i zimsku potrošnju vadi se iz zemlje tokom septembra i oktobra.
Veoma su ukusni i mladi listovi repe. U tu svrhu tokom zime, kada se repa vadi iz zemlje, pojedino korjenje ponovo zasaditi u saksije i staviti na toplo i svijetlo mjesto. Na ovaj način ćemo isforsirati formiranje mladih listova.
Najčešća i najopasnija štetočina repe su buvači, posebno za mlade biljke. Štete od njih se prepoznaju po malim, sitnim rupicama koje prave na listovima. U stanju su da za 3 dana potpuno unište usjev repe. Biljke se mogu posipati pepelom ili tretirati različitim biljnim pripravcima od duvana, bijelog luka, nevena, ljute paprike. Takođe, buvači ne vole vlažno i malčirano zemljište. Osim buvača, veoma često se na repi primjećuju i lisne uši, posebno u proljetnoj proizvodnji.
Repa se odlikuje nizom dobrih osobina. Ona pomaže kod pročišćavanja krvi, doprinosi mršavljenu, od nje se priprema odličan tonik za kožu lica, potpomaže peristaltiku crijeva, ublažuje kašalj, dobro djeluje na urinarni sistem, ubija bakterije. Odlična je kao zamjena za crnu rotkvu kada se priprema lijek za kašalj sa medom. Umjesto rotkve izdubi se repa i u nju doda med. Ovaj pripravak je blažeg okusa i djeca ga radije uzimaju od pripravka sa rotkvom.
Za zimsku potrošnju repa se pored skladištenja u podrumima i ostavama može i ukiseliti. Dovoljno ju je dobro oprati, oguliti i naribati na krupno. Naribanu repu slagati u teglu ili plastično burence. Priprema je slična pripremi kupusa ribanca. Slaže se sloj repe koji se malo posoli i pritisne i tako sve do vrha posude. Repu je potrebno na kraju nečim pritisnuti i zatvoriti. Nakon 2 do 3 sedmice repa će se ukiseliti. Pripaziti da li je repa pustila dovoljno vlastitog soka da u njemu ogrezne.
Foto: pixabay.com
Tagovi
Autorica
