Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Skladištenje luka
  • 01.08.2020. 14:00

Kako na pravi način čuvati luk u domaćinstvu?

Zdrave glavice belog i crvenog luka nakon berbe se čiste, suše i čuvaju na suvom i provetrenom mestu.

Foto: JumpStory
  • 3.176
  • 37
  • 0

Zahvaljujući svojim lekovitim i gastronomskim svojstvima, beli i crveni luk postali su nezaobilazni u kulinarstvu i narodnoj medicini. Svako domaćinstvo pravi zalihe ovog povrća, bilo da se radi o luku iz sopstevnog uzgoja ili kupljenom. Kako bi se glavice očuvale što duže, potrebno je odrediti optimalni trenutak berbe, pripremiti ih na odgovarajući način i obezbediti im optimalne uslove čuvanja.

Suve glavice ne smeju ostati na parceli

Adekvatna berba luka omogućava da potpuno formirane glavice završe svoj prirodni ciklus razvoja. Pravilno određivanje momenta berbe delovaće na dužinu čuvanja ovog povrća.

Glavice se beru kada su dobro razvijene, umotane u suve zaštitne listove, a vrat nadzemnog dela je još uvek zelen. Posebno obratiti pažnju da zrele i suve glavice ne ostanu na parceli izložene kiši. Kada je ovo povrće vlažno i nedozrelo, podložnije je bržem propadanju.

Berba i skladištenje luka

Nakon branja, očiste se od zemlje, lagano se uklone listovi omotača koji su suvišni ili odvojeni od glavice. Pregledamo ih, a sve oštećene lukove odvojimo od onih zdravih. Ukloni se i višak korena i nadzemni organi. Njihovo jako prikraćivanje može da uništi glavicu, dovede do njenog truljenja ili isušivanja, zato se ostavlja jedan deo. Kod belog luka jakim prikraćivanjem može da se uništi čak i klica na čenovima ili da se odstrani tačka na kojoj se razvija koren. Dovoljno je da se ostavi dva do četiri centimetra nadzemne mase, odnosno korena. Taj osušeni deo sprečiće prodor bakterija i gljivica koje su prouzrokovači truljenja.

Od stanja glavica i njihove vlažnosti, zavisi i period sušenja. Ovaj proces traje od jedan do pet dana u domaćim uslovima. Prilikom jačeg dodira ostavljenog nadzemnog dela iznad glavice crvenog luka, može da se utvrdi da li je on osušen. Ukoliko iz odsečenog dela izlazi tečnost, glavice trebalo bi još da se suše. Dno glavice i zona oko korena treba da budu suvi. Ukoliko vremenske prilike ne dozvoljavaju sušenje na otvorenom, luk sušimo u zatvorenom prostoru pored izvora toplote.

Temperatura vazduha treba da se kreće od 22 do 25°C. Osušene glavice je najbolje ostaviti nekoliko dana u nekom prostoru sa dobrom ventilaciom.

Luk čuvajte u manjim količinama

Zdrav, osušen luk pogodan je za skladištenje. Sve oštećene i prevlažne glavice treba što brže potrošiti. Iskoristiti za pripremanje zimnice, dehidrirati ili preraditi na neki drugi način.

Kako pripremiti beli luk za čuvanje tokom zime?

Mesto ge će se skladištiti treba da je suvo i prozračno. Vlažnost vazduha ne sme da bude visoka. Optimalna vlaga za čuvanje luka je 50 do 65 odsto. Tokom čuvanja, najviše mu smeta naglo kolebanje temperature. Najbolje ga je čuvati u manjim količinama. Izaberite prirodne materijale za ovu namenu kao što su korpe, drvene gajbice ili papirne vreće. Mogu se koristiti i plastične gajbe sa otvorima koji će obezbediti cirkulaciju vazduha. Kartonske kutije sa otvorima, mrežaste vrećice, papirni fišeci ili čak i najlonske čarape mogu se iskoristiti za čuvanje. Glavice luka ne držati u zatvorenom.

Posude u kojima će se čuvati treba da su čiste, oprane, dezinfikovane. Najbolje je da bude raspoređen u dva do tri reda. Visina sloja uskladištenih glavica ne treba da je viša od 30 cm. To će olakšati pregled luka tokom perioda čuvanja i obezbediti bolju ventilaciju skladištenih glavica. One koje pokazuju znakove propadanja potrebno je ukloniti.


Tagovi

Čuvanje luka Skladištenje luka Berba luka Glavice luka Formirane glavice Prouzrokovači truljenja Temperatura vazduha Skladištene glavice


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.