Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nedostatak vode
  • 17.09.2016. 15:00

Kako osigurati navodnjavanje povrća?

Poljoprivredni proizvođači u dalmatinskom zaobalju se jadaju kako imaju velikih problema uslijed nedostatka vode za zalijevanje povrća. Kažu kako ih muči i neorganiziranost pri otkupu viškova proizvoda, neadekvatne cijene i prodaja na tržištu. Tvrde da ih najviše ugrožavaju prekupci, ali i neki trgovački lanci.

  • 1.296
  • 119
  • 0

Poljoprivrednici Dalmacije, posebice oni u dalmatinskom zaobalju, tek letimično analiziraju prihod i rashod dosadašnje ljetine komentirajući i računajući kako bi ove godine mogli biti zadovoljni ako bi uspjeli pokriti troškove ulaganja u proizvodnju i rashode ne računajući uloženi mukotrpni rad, trud, znoj. Ali se neki ipak pitaju ima li uopće smisla takvo što raditi?

To najčešće govore poljoprivredni proizvođači povrća koji na svojim njivama, nakon što su na zvizdanu, u znoju i vrućini požnjeli jačem, pšenicu i zob, beru plodove rada vadeći i krumpire koji su dobro rodili.

Sezonski radovi u jeku

Iako se mnogi još nisu oslobodili od straha uslijed eventualne tuče i orkanskog vjetra, najčešće bure, niti teških posljedica ovogodišnjeg rano-proljetnih niskih temperatura i mraza, nažalost i poplave, uvelike brinu gdje će ponuditi i prodati svoje proizvode. Ni za jednog poljoprivrednog proizvođača u kraškim dalmatinsko-zagorskim poljima ni sada nema odmora nakon što su iz zemlje izvadili kapulu i češnjak te većim dijelom i krumpir. Gdjegdje je u tijeku berba i sušenje smokava; berba rajčica, graha, dakako i kupusa u glavicama, blitve, špinata te začinskog bilja, dok stočari svoja stada čuvaju od naleta vukova i liječe od ujeda poskoka.

Zatim će uslijediti i tradicionalna masovnija berba grožđa u dalmatinskim vinogorjima, berba mandarina te spremanje zimnice i ogrijeva. Tako marljivi poljoprivrednici, kažu, nemaju nikad mira uslijed zahtjevna, teška rada na poljima, na morima, rijekama i jezerima te u brdima i planinama, a u mnogim sredinama i ovog ljeta imaju problema uslijed manjka ili nestašice vode.

Navodnjavanje putem kanala

"Imamo problema zbog nedostatka vode za zalijevanje povrća. Radimo kako možemo, znamo i umijemo. Doduše, naše poljoprivredne kulture ovdje na rubu Sinjskog polja i ne treba toliko zalijevati, osim lanjske godine kada zbog iznimno suhe zemlje neki povrćari ni svoje krumpire nisu mogli izvaditi iz zemlje, a i grah im je uništila suša, kao i drugo povrće.

Tek jedan od izgrađenih kanala za navodnjavanje u Sinjskom polju

Tako smo manje više svi imali neočekivano velike štete od dugotrajne suše - te elementarne nepogode. Evo, mi ovdje nemamo pomidora niti paprika, jer nema vode da ih zalijevamo. Kada bismo imali sustav navodnjavanja pomoću kanala, kojim bi se na naše njive dovela voda iz rijeke Cetine, onda bi nam bilo znatno lakše i bolje, jer bismo imali više poljoprivrednih proizvoda odnosno povrća", kaže Robert Žuro, poljoprivrednik iz Košuta na području Grada Trilja.

Poljoprivredni potencijal vidljiv

Svi ističu kako su poljoprivredni potencijali izdašni ne samo u Sinjskom polju između dviju hidroelektrana Peruče i Đale, nego i na njegovim rubovima nadomak naselja, kroz koje protječu rijeke Cetina, Rumin, Ruda, Grab. Unatoč tome, podsjećaju poljoprivrednici, većina je obradivih površina u oazi između planina Kamešnice i Mosora, zarasla u korov što predstavlja hrvatski mrtvi kapital.

Upozoravaju i na problem plasmana i prodaje svojih proizvoda. Ako veće količine svoje robe slučajno voze na splitski Terminal, proizvođači se jadaju kako se i ondje nađu u nevolji. Kažu kako se moraju cjenkati s otkupljivačima koji im ne žele platiti prema vrijednosti robe, po čemu su prepoznatljivi osobito prekupci - šverceri, te su poljoprivredni proizvođači opet na gubitku.

"Otkupljivači odnosno preprodavači nam za prodanu robu daju tek nešto sitniša, a naše proizvode zatim preprodavaju i dobiju duplo više", tvrde cetinski povrćari koji su to osjetili na svom džepu.

Problem nedostatak strojeva

"Kada nemamo vode da bismo uzgajali rajčice, paprike i drugo povrće, proizvodimo tek nešto žitarica, uglavnom malo ječma, pšenice i kukuruza, krumpira. A kada bismo imali vode i mogućnost navodnjavanja, proizvodili bismo više povrća, naravno onog koje može uspijevati u ovom podneblju gdje su, ističu stručnjaci, zemlja i klimatski uvjeti Bogom dani. Da na ovom području nedavno nije pala kiša ne sada ne bismo ni grah mogli čupati. Problem je i tome što mnogi mali OPG-ovi nemaju svoje poljoprivredne strojeve, nego sve usluge moraju plaćati.

Uz to ako, uz sušu, poljoprivredne kulture napadne bolest, smlati tuča, led ili podvodno zemljište uništi poplava, svi su OPG-ovi na gubitku ili u najboljem slučaju na nekakvoj mršavoj pozitivnoj nuli. I kada to sve izračunaju, i ne uzimajući u obzir vrijednosti uloženog rada, truda i znoja, nikako im se ne isplati obrađivati zemlju odnosno baviti se poljoprivredom", tvrdi Željko Knezović, također poljoprivrednik iz Košuta.

Prekupci uvoze jeftiniji proizvod

Primjerice, i poljoprivrednici iz Cetinskog kraja poručuju da se, radeći i obrađujući zemlju i proizvodeći hranu, moraju boriti za život kako najbolje mogu, znaju i umiju, sve glede opstanka te djelatnosti u ruralnom prostoru gdje su, nažalost, također (polu)prazna mnoga sela posebice u brdskim predjelima. No, u sličnoj su situaciji i povrćari, voćari, vinogradari, ratari, pčelari, dakle proizvođači hrane, gotovo u cijeloj Dalmaciji, uglavnom kao i u svim krajevima Lijepe naše.

Kanal za navodnjavanje na jugozapadnom rubu Sinjskog polja

"Ja sam ove godine posadio više povrća, nego prethodnih godina, pa sam i malo više i ubrao, ali je problem kako prodati poljoprivredne proizvoda bez obzira na to što su svježi i kvalitetni. Kada sam sa svojom skupinom na terminalu u Splitu dovezao poljoprivredne proizvode te ih primakao lageru, odnekud su se neočekivano stvorile ogromne količine istog ili sličnog povrća, ali nisam znao odakle je i čije je. Njegov navodni vlasnik spustio cijenu znatno nižu od naše pa je njegova otkupljena. Ja svoje povrće nisam mogao po tim cijenama prodati, a nisam ga mogao i darovati. Tako vam je to, kada radite ništa - uvijek je ništa", zaključuje je jedan od povrćara u dalmatinskom zaobalju.

Kada bi to napokon shvatili mjerodavni na lokalnoj i državnoj razini dakako i u resornim ministarstvima RH te s riječi prešli na djela, koji godinama obećavaju stručnu i financijsku pomoć proizvođačima hrane uglavnom u (pred)izbornoj kampanji, komentiraju poljodjelci, bilo bi manje problema na terenu u ratarstvu, povrćarstvu, stočarstvu i proizvodnji mlijeka i mesa, voćarstvu, vinogradarstvu, osobito kad bi se riješio problem navodnjavanja. Proizvođači hrane bi se zacijelo bolje organizirali i lakše bi prodali svoje poljoprivredne proizvode na tržištu.


Fotoprilog


Tagovi

Povrćarstvo Voda Zalijevanje Zagora

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić