Zemljište za proizvodnju ovog povrća može biti pod ugarom, odnosno, da se ostavi bez usjeva sve do rasađivanja, s tim što se mora paziti da korovi koji u tom periodu bujaju ne iscrpe zemljište već da ga na neki način obogate.
Kasni ili postrni kupus dolazi na drugo mjesto u plodoredu. Uspješno se uzgaja nakon usjeva koji oslobađaju njivu do jula, a to su prije svega grašak, rani krompir, luk, pšenica i ječam. Najbolji predusjevi kasnom kupusu su grašak jer on ostavlja dosta azota i hranjivih elemenata u zemljištu i pšenica koja ostavlja dobru strukturu tla.
Sve o pripremi zemljišta i proizvodnji futoškog kupusa, za Agroklub govorio je Miroljub Janković, član Upravnog Odbrora udruženja Futoški kupus.
Futoški kupus je srednje kasna i kasna sortna vrsta kupusa koja daje najbolje rezultate u periodu rasađivanja od 20. juna do 20. jula i ima vegetaciju od 110 do 130 dana. Priprema zemljišta je uobičajena kao i za druge povrtarske vrste, sa određenim specifičnim mjerama koje dodaje proizvođač na osnovu svog iskustva ili uvjerenja.
"Zemljište za proizvodnju ovog povrća može biti pod ugarom, odnosno, da se ostavi bez usjeva sve do rasađivanja, s tim što mora da se pazi da korovi koji u tom periodu bujaju ne iscrpe zemljište već da ga na neki način obogate", objašnjava Janković
Ugarenje podrazumijeva zimsko oranje i zatvaranje vlage u rano proljeće ravnanjem ili drljanjem. Prema njegovim riječima, na takvom zemljištu korovi vrlo brzo niču, a još brže rastu pa je do momenta rasađivanja potrebno nekoliko puta odraditi tanjiranje i jedno pliće oranje. Tanjiranjem se uništava izrasli mladi korov i inkorporira u zemljište.
"Ono što ja uradim na posljednjem tanjiranju pred plitko oranje, je da korov pospem, ako nađem, prirodnim azotom, a ako ne onda sa ureom, odnosno, mineralnim azotom", otkriva nam Janković.
Oranje na 20 do 25 centimetara obično se izvrši dvadesetak dana pred rasađivanje, zatim ostavi se da se malo slegne i onda se priprema sjetveni sloj uz đubrenje za rasađivanje. Naravno đubrenje zavisi od tipa i osobina zemljišta prilagođenih potrebama kupusa u toku vegetacije.
Prilikom proizvodnje futoškog kupusa postrno, priprema zemljišta obavlja se slično, ali ubrzano. Poslije skidanja žitarica, vađenja mladog krompira ili žetvenih ostataka drugih usjeva. Žetveni ostaci usitnjavaju se, obogaćuju tlo azotom i brzo se razlažu. Zaoravaju se na dubinu 20 - 25cm. Poslije oranja priprema se sjetveni sloj uz đubrenje prema subjektivnoj procjeni svakog proizvođača.
Vremenski uslovi su značajan faktor koji diktira pojavu, intezitet djelovanja i brojnost organizama koji djeluju, kako pozitivno tako i negativno u procesu proizvodnje ove povrtarske vrste. Međutim, ima i drugih uticaja koji pogoduju pojavi i štetočina i biljnih bolesti. Važno je napomenuti da je svaka godina priča za sebe što se tiče ove problematike.
"Biljne bolesti i štetočine djeluju vrlo sinhronizovano i često djeluju kao tim. Druga stvar koja se uočava jeste da je u posljednje vrijeme takođe sve izraženija zavisnost od pesticida i drugih farmakoloških proizvoda", navodi ovaj član udruženja Futoški kupus.
Iz iskustva proizvođača, druga polovina avgusta i prva polovina septembra period je koji je možda najvažniji u postizanju dobrih rezultata u proizvodnji kupusa.
"Tada vam biljka saopštava ukoliko ste nešto pogriješili ili preskočili u agrotehnici pa da to popravite. Tada počinju štetni insekti da pripremaju teren za naseljavanje, javljajuju se biljne bolesti. U ovom periodu mora se pametno održavati režim vlage u zemljištu da čovjek sam ne bi doprineo stvaranju uslova za razvoj štetočina", kaže ovaj poljoprivredni proizvođač.
U posljednjih nekoliko godina dosta je aktuelan problem sa kupusnim moljcem i kupusnom bijelom leptirastom vaši, bakterijom Xanthomonas i gljivom Alternaria spp. U ovim mjesecima, kako kaže, ukoliko se ne izborimo na adekvatan način, to će se vrlo negativno odraziti na krajnji rezultat, odnosno, na prinos i kvalitet.
Većina proizvođača i stručnjaka smatra da njega kasnog kupusa podrazumijeva uraditi kvalitetnu agrotehniku, propisno pođubriti parcelu pod kupusom, na vrijeme intervenisati sa zalivanjem, uraditi zaštitu preventivno i kvalitetno, koristiti sredstva za folijarnu ishranu i zaštitu da kupus ne doživi neki stres.
"Moj odgovor malo se razlikuje i po meni njega kasnog kupusa podrazumijeva održati što zdraviju i bujniju biljku, ako je moguće čitav proizvodni ciklus, sa što manje upotrebe pesticida i drugih farmakoloških preparata, a sa što više alternativnih ili prirodnih materija i načina, prilikom bilo koje intervencije koju proizvođač treba da primjeni. Svjestan sam da je ovo vrlo komplikovano, zahtijevno i složeno izvesti, ali moguće je i izvodljivo", ističe Janković.
Prema njegovim riječima, najverovatnije je nemoguće proizvesti bezbjedno zdrav proizvod uz upotrebu toliko vrsta preparata.
Kada je riječ o proizvodnji rasada, odgovor je vrlo jednostavan. Kako kaže Janković, najbolji je onaj koji je u upotrebi vjekovima, gdje se rasad proizvodi u prirodnoj sredini i prirodnom okruženju.
Dan, dva poslije rasađivanja počinje obnavljanje korjenovog sistema, što najčešće traje oko 15 dana. U ovo vrijeme treba popuniti prazna mjesta na parceli, nastala uslijed propadanja ili oštećenja rasada.
Da bi se spriječila pojava korova i pokorice u toku vegetacije dok biljke ne zatvore redove, zemljište treba okopavati i kultivirati. Ove mjere njege izvode se obično dva dana poslije zalivanja. Međuredna obrada treba da bude u površinskom sloju, ne dublja, da se ne bi oštetio korijen kupusa, koji više ide u širinu nego u dubinu.
Biljke se sade dublje nego u leji, odnosno sve do kotiledona. Zemlja oko žila korijena treba dobro da se sabije, da ne bude vazduha oko njega jer može da dođe do propadanja biljaka. Biljke se rasađuju na 50 - 60cm u redu i 60 - 70cm između redova.
Tagovi
Autor
