Kako proizvesti presadnice cvjetače za kasnu sadnju?

Cvjetača (Brassica oleracea var. botrytis) je biljka iz porodice kupusnjača koja najbolje uspijeva na prohladnim i vlažnim podnebljima. Optimalna temperatura za pravilan rast i razvoj cvjetače je 15-20ºC. Kako objašnjava diplomirana inženjerka ratarstva Slavica Kodžopeljić, ona klija i niče već na 4-5ºC. Međutim, treba napomenuti i to da su mlade biljke osjetljivije na mraz od odraslih.

Cvjetači odgovaraju vlažna i blago kisela zemljišta

Iako ima umjerene potrebe za svjetlošću, cvjetača ne podnosi zasjenjivanje, naročito u fazi presadnice. Ona voli vlagu i to posebno u vrijeme zametanja i formiranja ruža. Zato se usjevi cvjetače moraju redovno navodnjavati, a potrebna je i odgovarajuća vlažnost zraka (oko 80%). Ta kupusnjača najbolje uspijeva na slabo kiselim i neutralnim zemljištima, pH vrijednosti 5,8-7. Slavica Kodžopeljić naglašava da cvjetaču treba uzgajati u plodosmjeni s drugim kulturama, jer ona na istu površinu može doći tek poslije 4-5 godina.

Idealno vrijeme za sjetvu sredina svibnja

Za kasnu proizvodnju sjetva sjemena cvjetače se obavlja u hladne gredice (leje) na otvorenom polju. To se radi od 10. do 20. svibnja, zato što presadnica stiže za 40-45 dana, što omogućuje berbu prije pojave mrazeva. S obzirom na kiše koje su nas pratile ovih dana, još uvijek stignete posijati cvjetaču. Prije sjetve zemljište treba dobro pognojiti s 2-4 kg stajnjaka ili 40-50g NPK gnojiva po metru kvadratnom, a zatim izmiješati i poravnati i nakon toga površinu podijeliti na gredice široke 1-1,2 metra. Gredice mogu biti ravne ili blago uzdignute. Sjetva se obavlja ručno ili pogodnim sijačicama (3-4g/m2), a preporučuje se korištenje sjemena velike klijavosti (najmanje 90%). 

Površinski sloj zemljišta uvijek mora biti umjereno vlažan 

Sjeme nakon sjetve treba pokriti sitnom zemljom, a najbolje tresetom jer se tako ne stvara pokorica, pa je nicanje lakše. Iznikle biljke se moraju pažljivo njegovati do rasađivanja, što se naročito odnosi na navodnjavanje. Bitno je da površinski sloj zemljišta stalno bude umjereno vlažan. Rasad se plijevi od izniklih korova, te štiti od bolesti (plamenjača) i štetnika (buhač). Neophodna je i prihrana, najbolje tekućim gnojivima koja sadrže i mikroelemente. Njega presadnica podrazumijeva redovno zalijevanje, provjetravanje, prihranjivanje i zaštitu od bolesti i štetnika.

Rasađivanje kasne cvjetače od druge polovice lipnja

Kasni usjevi se rasađuju u drugoj polovici lipnja ili eventualno početkom srpnja. Koristi se snažan i dobro razvijen rasad (kad ima 5-6 listova). Pikirani rasad sadi se ručno u prethodno iskopane jamice ili duž plitko otvorene brazde, a nepikirani pod sadiljku (ručno) ili sadilicama. Strojna sadnja je znatno brža i zahtjeva 5-7 puta manje ručnog rada. Za strojnu sadnju obično se ne može upotrijebiti izduženi i prerasli rasad). Rane sorte (hibridi) se sade na razmaku 60x30 centimetara ili 50x40 centimetara, a kasne na 60x50cm ili 70x50cm.