Kako proizvesti rasad karfiola za kasnu sadnju?

Karfiol (Brassica oleracea var. botrytis) je biljka iz porodice kupusnjača koja najbolje uspijeva na prohladnim i vlažnim podnebljima. Optimalna temperatura za pravilan rast i razvoj karfiola je 15-20ºC. Kako objašnjava  diplomirana inženjerka ratarstva Slavica Kodžopeljić, on klija i niče već na 4-5ºC. Međutim, treba napomenuti i to da su mlade biljke osjetljivije na mraz od odraslih.

Kafiolu odgovaraju vlažna i blago kisela zemljišta

Iako ima umjerene potrebe za svjetlošću, karfiol ne podnosi zasjenjivanje, naročito u fazi rasada. On voli vlagu i to posebno u vrijeme zametanja i formiranja ruža. Zato se usjevi karfiola moraju redovno navodnjavati, a potrebna je i odgovarajuća vlažnost zraka (oko 80%). Ta kupusnjača najbolje uspijeva na slabo kiselim i neutralnim zemljištima, pH vrijednosti 5,8-7. Slavica Kodžopeljić naglašava da karfiol treba uzgajati u plodosmjeni sa drugim kulturama, jer on na istu površinu može doći tek poslije 4-5 godina.

Idealno vrijeme za sjetvu sredina maja

Za kasnu proizvodnju sjetva sjemena karfiola se obavlja u hladne leje na otvorenom polju. To se radi od 10. do 20. maja, zato što rasad stiže za 40-45 dana, što omogućuje berbu prije pojave mrazeva. S obzirom na kiše koje su nas pratile ovih dana, još uvijek stignete posijati karfiol. Prije sjetve zemljište treba dobro pođubriti sa 2-4 kg stajnjaka ili 40-50g NPK đubriva po metru kvadratnom, a zatim izmiješati i poravnati i nakon toga površinu podijeliti na leje široke 1-1,2 metra. Leje mogu biti ravne ili blago uzdignute. Sjetva se obavlja ručno ili pogodnim sijačicama (3-4g/m2), a preporuča se korištenje sjemena velike klijavosti (najmanje 90%). 

Površinski sloj zemljišta uvijek mora biti umjereno vlažan 

Sjeme nakon sjetve treba pokriti sitnom zemljom, a najbolje tresetom jer se tako ne stvara pokorica, pa je nicanje lakše. Iznikle biljke se moraju pažljivo njegovati do rasađivanja, što se naročito odnosi na navodnjavanje. Bitno je da površinski sloj zemljišta stalno bude umjereno vlažan. Rasad se plijevi od izniklih korova, te štiti od bolesti (plamenjača) i štetočina (buhač). Neophodna je i prihrana, najbolje tekućim đubrivima koja sadrže i mikroelemente. Njega rasada podrazumijeva redovno zalivanje, provjetravanje, prihranjivanje i zaštitu od bolesti i štetočina.

Rasađivanje kasnog karfiola od druge polovine juna

Kasni usevi se rasađuju u drugoj polovini juna ili eventualno početkom jula. Koristi se snažan i dobro razvijen rasad (kad ima 5-6 listova). Pikirani rasad sadi se ručno u prethodno iskopane jamice ili duž plitko otvorene brazde, a nepikirani pod sadiljku (ručno) ili mašinama sadilicama. Mašinska sadnja je znatno brža i zahteva 5-7 puta manje ručnog rada. Za mašinsku sadnju obično se ne može upotrebiti izduženi i prerasli rasad). Rane sorte (hibridi) se sade na rastojanju 60x30 centimetara ili 50x40 centimetara, a kasne na 60x50cm ili 70x50cm.