Sjetva sjemena na pravu dubinu važna je za njegovo klijanje i otpornost biljke, a uobičajeno je da se ono ne sije dublje od njegovog dvostrukog prečnika.
Kako biste uživali u ukusima svježeg povrća u ranu jesen, avgust je vrijeme za uzgoj nekih povrtnica. Osim pripreme tla, pridržavanja plodoreda, vlage, temperature, starosti sjemena, gustine, pažnju treba posvetiti i dubini sjetve.
Naime, sjetva na pravu dubinu povećava šansu da se razviju otporne biljke i poveća klijavost. Precizna dubina varira zavisno od veličine i vrste sjemena koje imate. Na svakom pakovanju mogu se naći preporuke za sjetvu, ali često se dogodi da paketić izgubimo ili sjeme dobijemo od prijatelja, rodbine i poznanika pa nam nedostaje ta bitna informacija. Tada stvari treba uzeti u svoje ruke.
Iako postoji mnogo savjeta o tome, kako piše thespruce, uobičajeno je da se ono ne sije dublje od njegovog dvostrukog prečnika. Klasična dubina sjetve koja piše na mnogim ambalažama je oko pola centimetara, ali to je ipak previše za ono sitnije.
Ako znate koju vrstu imate, potražite tu sortu na web stranicama sjemenarskih kuća. Mnoga web mjesta, kao što je naša baza podataka Biljne vrste i sortne liste uključuju informacije o najboljoj dubini sjetve zajedno s opisima.
Čak i ako ne znate koja je vaša sorta i kakve uslove zahtijeva, uvijek možete saznati čitajući opise za slične biljke. Na primjer, ako vam susjed pokloni sjemenke mahuna, možete potražiti informacije o nekoliko sorti tog povrća i odlučite na osnovu toga.
Ako ne možete pronaći preporuke, evo nekoliko smjernica koje možete slijediti. Općenito, sjeme treba sijati na dubinu dva puta veću od njegove širine ili promjera. Ako imate ono debljine oko 1,5 mm treba ga posijati na 3 mm.
Velike sjemenke graha koje mogu biti široke i do 1,30 cm trebati će posijati na 2,5 centimetra. Kada je riječ o vrlo sitnima, njih blago prekrijte sa vrlo malo zemlje ili vermikulita. Nikako ne gazite tlo nakon sjetve. Ono treba biti čvrsto, ali ne zbijeno.
Većina sjemena, uključujući tu i znatan broj povrća zahtijeva pokrivanje tla, a to su recimo kupusnjače poput brokule, kupusa i karfiola, zatim blitva, paradajz, špinat, grašak, grah, dinje, paprike i slično.
Postoji i ono koje ne treba prekrivati jer mu treba dosta svjetlosti kako bi klijalo. Jednostavno ih stavite na površinu tla i lagano ih pritisnite da im osigurate dobar kontakt sa zemljom. To su većinom sitne sjemenke, kao što su, zelena salata, rikola, bosiljak, origano, kopar, ukrasne papričice, ali i cvjetne vrste poput petunije, primorske češljike, koleja, ageratuma i slično.
Krupno sjeme tolerantnije je na veće dubine nego sitnije. Uobičajeni učinci preduboke sadnje uključuju ograničeno ili neuspjelo klijanje i slabe biljke. Imate li bilo koji od ovih problema, provjerite preporuke pa sljedeći put sijte malo pliće.
Tagovi
Autorica