Ukoliko se ne suzbija, ova štetočina može da proizrokuje ozbiljnu štetu na ratarskim i povrtarskim kulturama. Zato je važno blagovremeno utvrditi prisustvo kukuruznog plamenca i na vreme obaviti tretiranje. Evo saveta stručnjaka kako to obaviti u zasadima paprike.
Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je polifagna štetočina, a osim kukuruza, napada i druge ratarske i povrtarske biljke kao što su: sirak, hmelj, suncokret, paprika, paradajz... Kada je reč o povrtarskoj proizvodnji plamenac značajne ekonomske štete nanosi zasadima paprike. Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Svetlana Šućević, najveće štete pričinjava gusenica koja prodire u stablo i plod paprike, pa dolazi do lomljenja stabla, poleganja biljke i oštećenja samih plodova na kojima se kasnije često razvija bakterija Erwinia carotovora - prouzrokovač vlažne truleži.
Imago, to jest odrasla jedinka mužjaka kukuruznog plamenca ima raspon krila 20-26 milimetra, dok raspon krila ženki iznosi 25-34 mm. Leptiri lete pretežno noću i u stanju su da doleću sa susednih polja. Ukoliko se uznemire, mogu se pojaviti i tokom dana. Ova vrsta pokazuje izraziti polni dimorfizam. Ženke su krupnije i svetlosmeđe boje sa dve nepravilne pruge na prednjim krilima, dok su mužjaci sitniji i tamniji sa sličnim šarama. Ženke ove štetočine polažu jaja bele boje, veličine oko 1mm i to u grupama od 10-30. Pred izleganje se jasno uočava glavena kapsula larve u obliku crne tačke. Gusenice su svetlosive sa crnom glavom i tamnom prugom na leđnom regionu. Veličina gusenica u poslednjem stadijumu je do 20 mm.
Da bi se kukuruzni plamenac uspešno suzbijao neophodna je pouzdana procena vremena tretiranja, što se najbolje radi kada su leptiri u stadijumu jaja i prvih larvenih stupnjeva, te dok još nisu prodrli u stablo ili plod kada bi svako tretiranje insekticidima imalo slabiji efekat. Brojnost se utvrđuje monitoringom odraslih jedinki i to feromonskim klopkama pomoću kojih je moguće utvrditi samo prisustvo mužjaka. Svetlosne klopke se koriste tokom noći i omogućuju konstatovanje oba pola. Takođe, brojnost se može proceniti i brojanjem paketića jaja koje se uglavnom nalaze na naličju lista. Svetlana Šućević preporučuje proizvođačima paprike i drugog povrća, da prate let leptira i brojnost jajnih legala zbog određivanja pravog momenta tretiranja. Ona naglašava da se obavezno mora ispoštovati karenca preparata i broj tretiranja.
Za suzbijanje kukuruznog plamenca u zasadima paprike registrovan je preparat na bazi indoksakarba. Prema podacima iz literature za suzbijanje te štetočine u povrću mogu da se koriste i preparati na bazi: hlorantraniliprola, bifentrina, deltametrina, lufenurona, lambda cihalotrina i diflubenzurona. Kada je o preventivnim merama reč veoma je važan plodored (za proizvodnju paprike birati parcele na kojima kao predusev nije bio kukuruz), prostorna izolacija, zatim i agrotehničke mere ( dubina obrade parcele,zaoravanje kukurozovine i dr.). Značajno je i biološko suzbijanje, gde se koriste parazitoidi (Trichogramma evanescens) kao i bioinsekticidi na bazi bakterije Bacillus thuringiensiskurstaki.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor