Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 02.07.2009.

Kamo sa hrvatskim povrćem

Povrtlari bačeni na koljena: Bugari i Makedonci ruše cijene, država šuti

  • 1.823
  • 90
  • 0

Iako je sezona berbe paprike i rajčice iz plastenika u punom jeku, hrvatski su povrtlari ovih dana u teškoj situaciji.

Zbog krize i smanjene potražnje za povrćem na tržištu zapadne Europe, makedonski su uzgajivači snizili cijene svojih proizvoda i preplavili i hrvatsko tržište jeftinim povrćem.

Cijene sjemena rastu

- Rajčica i paprika početkom sezone ni jedne godine nisu bili jeftiniji nego sada. Uz početne cijene paprike od 10, a rajčice od 8 kuna za kilogram, naše povrće prodajemo oko 40 posto jeftinije nego prošlog lipnja, a pravi se cjenovni udar može očekivati za desetak dana - kaže Tomo Kovačević, povrtlar iz Klokočevika nedaleko od Slavonskog Broda.

- Makedonci i Bugari, najavljuje se, prepolovit će svoje cijene, pa ćemo naše povrće moći prodati samo ako ga budemo nudili u bescjenje. Zbog oštre kontinentalne klime naši su troškovi proizvodnje znatno viši nego njihovi, pa im ne možemo parirati - dodaje Kovačević, koji se uzgojem povrća u plastenicima veličine tri tisuće četvornih metara bavi već desetak godina.

Uz trošak grijanja, dodatni je problem povrtlarima i činjenica da su u proteklih godinu dana cijene gnojiva, sjemena, supstrata i ostalog repromaterijala značajno porasle.

Primjerice, dok se 25 kilograma posebnog vodotopivog gnojiva, bez kojeg je uspješan uzgoj povrća u plastenicima gotovo nezamisliv, prošlog proljeća prodavalo za 370, danas mu je cijena oko 450 kuna, odnosno oko 21 posto viša. Uz to, kišovito i hladno vrijeme neuobičajeno za lipanj usporilo je zrenje povrća, potaknulo neuobičajeno masovan razvoj bolesti biljaka, poput plamenjače, te su i troškovi zaštite bilja znatno veći negi inače.

Pozitivna nula - uspjeh

- Uopće ne smijem ni pomisliti kakva će biti bilanca na jesen, kad zbrojim koliko je povrća ubrano i po kojim sam ga cijenama uspio prodati. Bit ću sretan ako ostanem na pozitivnoj nuli - kaže Kovačević.

Autor: Bernard Karakaš


Izvori

Večernji list


Tagovi

Povrćarstvo