Karfiol se sije u februaru u zatvorenom, a presađuje u martu i aprilu

Karfiol (Brassica oleracea) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača. Uzgaja se radi metamorfoziranog cvata koji je nastao kao rezultat redukcije cvjetnih stabljika. Potiče s Mediterana i Bliskog istoka, a raširena je po cijelom svijetu.

Odgovaraju mu blago kisela tla, a važna je i njegova priprema 

Uzgaja od ranog proljeća do kasne jeseni iz presadnica. Dobro uspijeva u uslovima umjerene temperature od 13 do 20°C i dovoljne vlage u tlu i zraku. Zahtijeva tlo slabo kisele reakcije (pH od 6 do 6.5), bogato humusom i rahlo.

Osnovna obrada zemljišta vrši se obavezno u jesen na dubinu od 25 do 30 cm, a poorano tlo treba prezimjeti u otvorenim brazdama. Priprema za presađivanje počinje odmah u proljeće i sastoji se od kultivacije, drljanja i valjanja. Smatra se da je valjanje bitno jer kupusnjače ne podnose rastresito tlo.

Kod kasnog karfiola, koji dolazi kao postrni usjev, tlo se ore i odmah priprema poslije skidanja prethodnog. Na istu površinu, sadi se nakon 3 godine jer kupusnjače napada dosta bolesti i štetočina. Dobri predusjevi su lucerka, paradajz, krompir, grašak, ječam, pšenica i dr.

Sjetva u klijalište ili na otvorenom

Rane sorte sijemo na otvorenim gredicama u junu i julu, a presađujemo krajem avgusta i početkom septembra. U kontinentalnim krajevima kasne sorte siju se u toplo klijalište u februaru, a presadnice se presađuju u martu i aprilu. Kod uzgoja iz sjemena preporučuje se korištenje sjemena velike klijavosti (najmanje 90%).

Kako proizvesti rasad karfiola za kasnu sadnju?

Karfiol sijemo u klijalište, u redove razmaka 10 cm. Razmak između sjemenki u redu je oko 2,5 cm, a dubina sjetve 2 cm. Kada biljke razviju između 3 i 5 listova presađujemo ih na gredicu. Rane sorte sade se na razmak 50 x 50 cm, a kasne na 60 x 60 ili 80 x 70 cm. Za m² potrebne su dvije do četiri presadnice. Mini karfiol prečnika glavica 5 - 8 cm sadi se u sklopu od 20 - 40 biljaka/m².

U kontinentalnom dijelu, proljetni uzgoj je najčešći u plastenicima, a kada su vanjske temperature iznad 20°C (najčešće tokom aprila) i kada su dani sunčani, potrebno je zasjeniti plastičnu foliju bojanjem ili koristiti sjenila da se smanji intenzitet svjetlosti i temperatura unutar plastenika.

Zasjenjivanjem plastenika spriječite ožegotine na plodovima biljaka

Vegetacija mu traje od 60 - 200 dana pa se razlikuje nekoliko vegetacijskih grupa. Uzgoj vrlo rane i rane traje oko 60 dana, srednje rane 75 - 85, a srednje kasne do kasne od 120 - 200 dana

Važno je đubrenje i suzbijanje korova u početku rasta

Od mjera njege najvažnije je plijevljenje u početku rasta, uz redovno okopavanje. Za sušnog vremena potrebno je obilno zalijevanje. Budući da ima velike zahtijeve za vodom idealnim uzgojem na veliko se smatra onaj gdje je primijenjen sistem za navodnjavanje i to kap po kap jer navodnjavanje putem orošavanja ostavlja glavice vlažnima te su one podložne napadima raznih uzročnika bolesti.

Takođe, karfiol ima i velike zahtjeve prema hranivima. Što se tiče đubriva, treba dodati oko 25 t/ha zrelog stajnjaka, a u proljetnom razdoblju je potrebno dodati 400 do 600 kg/ha NPK mineralnog đubriva ili na manjim površinama 40 - 60 g NPK/m². Napominjemo da ovu količinu treba rasporediti prema fenofazama razvoja biljke. Dobri rezultati postižu se i malčiranjem tla oko biljaka kompostom. Želite li uzgajati karfiol na većim površinama i imati kvalitetan plod, treba izvršiti analizu tla i na osnovi toga od ovlaštenih ustanova možete dobiti preporuke za pravilno đubrenje i prihranu.

Treba zaštititi glavice kako ne bi požutjele

Kod visokih temperatura zraka iznad 28°C, glavice se ne razvijaju dobro jer ostaju sitne, rastresite i nemaju tržišnu vrijednost. Kada kupujemo karfiol uvijek gledamo da njegov cvat bude bijele boje, a kako bi se dobile snježno bijele glavice i spriječilo njihovo žućenje od direktnog djelovanja sunca, glavicu treba obaviti vanjskim listovima te zavezati kako bi im stvorili sjenu.

Berba i prinosi

Prinosi za ranu proljetnu proizvodnju mogu biti od 25 do 30 t/ha, a prinosi jesenjih sorti kreću se od 20 do 25 t/ha. Berba se obavlja ručno, a na velikim površinama mehanizovano se prikupljaju cvatovi i na taj način se ubrzava proces berbe. Bere se za vrijeme suhog i sunčanog vremena odsjecanjem cvatova s lišćem koje ih obavija, a nakon toga se listovi skrate toliko da ih samo s bočnih strana zaštićuju. Nakon berbe važno je zaštititi ubrane cvjetove od sunčevog svjetla kako ne bi došlo do promjene njihove boje. Kod zakašnjele berbe može doći do izduživanja cvjetnih grana koji gube i boju. U skladištu se može čuvati do mjesec dana na temperaturama 0°C uz relativnu vlagu zraka 95-99%.

Karfiol je vrlo zdravo povrće koje sadrži antioksidanse, bjelančevine, fitohemikalije, ugljikohidrate, masti i vlakna, a uz to ima vrlo malo kalorija - tek 25 u 100 grama. Bogat je vitaminom C, vitaminima B kompleksa te vitaminima A, E i K. Danas se on uzgaja širom svijeta, a najveći proizvođači su Francuska, Italija i zemlje Bliskog istoka.