Kineski bijeli luk istisnuo domaći

Stanovnici Valpovštine, ali i cijele Slavonije i Baranje, koji preferiraju domaće proizvode kažu da je posljednjih godina, uz nedostatak mnogih drugih domaćih proizvoda, golem problem i nestašica domaćeg bijelog luka, bez kojeg nema pravog autohtonog kulena i kobasica!

Taj proizvod iz domaćeg uzgoja, koji je do Domovinskog rata uziman zdravo za gotovo jer ga je bilo u izobilju, posljednjih godina postaje sve cjenjeniji zbog svojih iznimnih svojstava. U posljednjem je desetljeću na policama naših prodavaonica postao pravi raritet, a teško ga se pronalazi čak i na tržnicama, gdje se još uvijek mogu naći domaći proizvodi.
Domaći je češnjak zamijenjen uvoznim, kineskim, koji pravi gurmani izbjegavaju jer ni po okusu, a ni po mirisu nije ni “do koljena” domaćem. Zbog loših iskustava kineski luk više ne upotrebljavaju kao sastojak za domaće kobasice, već se za tu namjenu traži isključivo domaći, ma koliko on koštao. Zbog svega toga, ali i malih količina na tržištu, cijena se domaćeg češnjaka u sezoni kolinja diže do neba - zna stajati i 60 kuna za kilogram. To je ujedno i doba kada se potroše sve zalihe domaćeg luka, pa je od studenog do ljeta gotovo nemoguće kupiti domaći češnjak, a da se i ne priča o nedostatku sjemena domaćeg češnjaka, kojeg je danas gotovo nemoguće pronaći.
- S obzirom na rast cijena hrane, pa tako i povrća, stalno potičemo građane da se bave povrtlarstvom, ali i uzgojem češnjaka, jer to je danas sigurno isplativa proizvodnja. S druge pak strane, za tu vrstu proizvodnje nisu potrebne velike poljoprivredne površine i velika ulaganja, već u to može krenuti svatko tko je spreman raditi i slijediti savjete koje mu dajemo kako bi postigao maksimalan urod - navodi voditeljica Poljoprivredne savjetodavne službe u valpovačkoj ispostavi Vesna Petrov.

Ona žali što je, unatoč stalnim apelima i preporukama savjetodavaca, domaće tržište danas siromašno domaćim proizvodima, posebice povrtlarskim, pa tržište vapi za novim proizvođačima čiji bi proizvodi zamijenili one iz uvoza.
- Ljudi najprije pokažu zanimanje za određenu vrstu proizvodnje, dođu kod nas raspitivati se, no odustanu od ideje i prije nego što je počnu realizirati. Pronađu razlog da kažu kako se povrtlarska proizvodnja ne isplati, da će imati velike gubitke, ali je zapravo u pozadini svega njihov strah i nesigurnost zbog nečeg novog. Smatram da razloga za strah nema, jer je bavljenje povrtlarstvom, pa tako i uzgojem češnjaka, zapravo iznimno isplativa proizvodnja, koju potiče i država, i koja će se vrlo brzo pokazati profitabilnom- poručuje Petrov.

Luka nedostaje čak i po cijeni od 60 kuna za kilogram

Zanimljivo je naglasiti da na području Valpovštine nema ni jednog većeg uzgajivača češnjaka i da se svatko uzgojem tog povrća bavi za svoje osobne potrebe. Za bijeli luk kažu da ne uspijeva svagdje, već da mu je potrebno zemljište slično kao za vinograd, pjeskovito, s nešto šljunka, te domaće sjeme, što na području Valpovštine nije nemoguće realizirati. Osim toga, upućeni ugrubo procjenjuju da ulaganja u jedan hektar pod češnjakom ukupno iznose oko 25.000 kuna, ali da su prinosi četverostruko veći od ulaganja. Stoga je teško razumljivo zašto do danas nemamo ni jednog uzgajivača češnjaka kada je potražnja veća nego ikada, a cijena se od nekadašnjih dvadesetak kuna za kilogram danas popela na nevjerojatnih šezdesetak kuna.

Autor: Lidija ANIČIĆ