Ovogodišnji klimatski uvjeti omogućili su ranu sadnju krumpira, koju je obitelj Vido obavila već početkom ožujka. Najveći problem im stvara krumpirova zlatica te traže jače sredstvo da ih se uništi.
Prema zastupljenosti u sjetvi, krumpir je četvrta kultura u svijetu. Na području naše zemlje, mladi gomolj najviše se uzgaja na otocima te priobalnom području, ali sve više i u unutrašnjosti. Faza cvatnje je pri završetku, a slavonski proizvođači koji nemaju uvjete za navodnjavanje osuđeni su na vremenske prilike.
"Krumpir je u fazi krupnanja, kožica se ljušti. Očekujemo ovih dana još nekakvu kišu da mu pomogne da okrupni. S količinom prinosa smo zadovoljni, to je sad negdje u prosjeku između kilograma i kilograma i pol po roviću, a očekujemo i još malo veću krupnoću s nastavkom vegetacije", rekao je Branko Vido iz Grabarja.
Ovogodišnji klimatski uvjeti omogućili su ranu sadnju krumpira, koju je obitelj Vido obavila već početkom ožujka.
"U samom početku, nakon sadnje i toplog vremena, imali smo jedno naglo zahlađenje. Nismo dobili efekt ranog porasta koji smo očekivali. Međutim ništa nije naštetilo krumpiru", priča Vido.
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, za razdoblje od 19. do 25. lipnja prosječna cijena mladog krumpira u hrvatskim prodavaonicama je 6,19 kn, dok na tržnicama iznosi 7,80 kn. Otkup većih količina krumpira nije siguran, stoga mnogi poljoprivrednici svoje proizvode nude na tržnicama i restoranima.
Promjenjiva klima te česte izmjene sunčanog i kišnog vremena, zahtijevaju preventivnu zaštitu, kako gomolj ne bi izgubio na kvaliteti. Redovita je i pojava krumpirove zlatice.
"Taj štetnik nam je najveći problem u proizvodnji krumpira. Ne bih rekao da su sredstva sve slabija, već je zlatica sve otpornija. Događa nam se da ih prskamo sredstvima, a one preživljavaju. Tražimo na tržištu nešto novije, jače i sigurnije da ih uništi, jer uništavaju nam zelenu masu koja je od vitalne važnosti za gomolj", pojašnjava Branko.
Ovaj štetnik porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Hrvatskoj se prvi put pojavio 1947. godine. Prezimljava na dubini od 20 do 30 centimetara. Prvi kornjaši dolaze na površinu sredinom travnja.
Masovni izlazak počinje kada se tlo dubine do deset centimetara zagrije na 15 Celzijevih stupnjeva.
Osim zlatica, najčešći problemi krumpira su bolesti pepelnica i trulež gomolja koji se moraju preventivno rješavati kako se bolest ne bi aktivirala u fazi skladištenja.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2015. godine krumpir je zasađen na 10.047 hektara, a 2016. na 9.866. Manja površina nije se odrazila na količinu proizvodnje jer je 2015. iz tla izvađeno nešto više od 171 tisuće tona, a 2016. preko 193 tisuće tona krumpira.
Prošla godina pamtit će se po sušnom razdoblju koje se odrazilo prvenstveno na krupnoću gomolja. Ova sezona obećava bolje rezultate.
Foto: screeshot/youtube.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv