Lički krumpir daju i po cijeni od tri kune za kilogram, no ogromne količine će se baciti?

Proizvodnja ličkog krumpira je jedna od tema s kojom su se proteklih godina ponosili žitelji ove hrvatske regije. Zbog čistog okoliša, malo industrije, idealne nadmorske visine, ali i hladnih noći Lika je oduvijek bila poznata kao idealna za proizvodnju krumpira koji je postao poznat i izvan granica Republike Hrvatske.

Sve je to dovelo i da zaštite, ali i dobivanja oznaka kvalitete, kako nacionalnih tako i regionalnih. Zahvaljujući svim žiteljima, ali najviše mladim ljudima iz poljoprivredne zadruge Lovinac, postao je prepoznatljiv brend.

Ne tako davno, pokrenuta je u tom mjestu i manifestacija "Dani ličkog krumpira", a iz godine u godinu površine pod ovom kulturom su se povećavale te je sve veći broj ljudi pronalazio egzistenciju zahvaljujući proizvodnji ove povrtlarske kulture.

Smanjuju površine pod krumpirom 

No, kriza prouzrokovana virusom Covid-19 je stvorila probleme svima. S dolaskom proljetnih mjeseci i kako se približava kraj sezone predviđene za prodaju postaje sve jasnije da će se ogromne količine ove vrijedne namirnice baciti jer nisu pronašle put do krajnjih kupaca.

Nekoliko većih proizvođača zatičemo i u centru Crikvenice u pokušajima da bar dio preostalih količina prodaju i na taj način osiguraju kakvu-takvu računicu da bi na kraju godine bili na pozitivnoj nuli.

"Kao što vidite, na sve načine pokušavamo prodati krumpir kojeg još uvijek imamo puno. Do sada smo ga prodavali po četiri kune po kilogramu, ali sada već skidamo cijenu i na tri kune samo da bi ga prodali", govori nam jedan od poznatih proizvođača iz okolice Otočca najavljujući da će ove godine puno manje količine zasaditi sa ovom kulturom. 

Sličnu priču nam govori i vlasnik drugog OPG-a koji je razočaran što će ove godine velike količine najkvalitetnijog krumpira ostati neprodane. Iz razgovora saznajemo da je slična ili identična situacija i kod gotovo svih drugih poljoprivrednih proizvođača te da mnogi od njih planiraju smanjiti ovogodišnju proizvodnju, ali i površine pod krumpirom.

Proizvođači zbrajaju gubitke 

Država je i ove godine osigurala potpore za proizvođače koji su imali gubitke zbog pandemije, no uvijek se pojavi neko "ali". Te potpore se odnose isključivo na proizvođače s proizvodnjom od 40 tona krumpira. Proizvođači ličkog krumpira su mali OPG-ovi s puno manjim površinama, manjom i ekološkom proizvodnjom i s prinosima koji nisu ni blizu potrebnim količinama tako da će gotovo svi ostati bez navedene potpore jer ne ispunjavaju navedene kriterije natječaja.

I dok proizvođači po ličkim selima zbrajaju gubitke zbog nemogućnosti prodaje svojih proizvoda i svi u glas najavljuju ove godine manju proizvodnju, za sve nas ostaje pitanje kakva je budućnost proizvodnje ove kulture po kojoj smo postali prepoznatljivi i izvan granica države.