Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mladi poljoprivrednici
  • 19.08.2019. 18:00
  • Severnobanatski okrug, Vojvodina, Kanjiža

Lila i Čaba Holo uzgajaju i prodaju sveže povrće putem interneta

Lila i Čaba su poljoprivredno gazdinstvo zasnovali pre 12 godina i imaju 1.200 kvadratnih metara pod plastenicima i 7.000 kvadratnih metara na otvorenom. Asortiman proizvoda porodice Holo je zaista veliki, jer u setvenoj strukturi je stotinak sorti povrća, povrh toga neguju i sezonsko začinsko, aromatično i lekovito bilje u saksijama, a sve je u postupku sertifikacije organske proizvodnje.

Foto: Bigstockphoto/dolgachov/ilustracija
  • 363
  • 14
  • 0

Lila je inženjer hortikulture i njoj je vođenje gazdinstva osnovno zanimanje, dok je Čaba po struci informatičar, ima radno mesto u jednom privatnom preduzeću, a posao u povrtnjaku obavlja po završetku obaveza u firmi. Čaba je inače rodom iz obližnjeg sela Oroma i poslovi u poljoprivredi su mu odmalena poznati

Lila Holo kaže da su prvo počeli sa proizvodnjom začinskog i lekovitog bilja u saksijama, ali posle izvesnog vremena mušterije i poznanici su se sve više interesovali za proizvodnju povrća, pa su odlučili da prošire proizvodnju.

"Začinsko i lekovito bilje i dalje proizvodimo i sezonski isporučujemo od kraja aprila pa do septembra iz manjeg plastenika u dvorištu, uglavnom na veliko u prodavnice. Povrćem snabdevamo više restorana i prodavnica u okolini, ali i sve veći broj mušterija kojima po porudžbini robu isporučujemo direktno na kućnom pragu," priča Lila Holo.

Roba stiže kupcima na kućnu adresu

Povrtarsku sezonu počinju zelenom salatom, sadnjom u novembru i isporukom od februara i marta, na veliko, a u toku godine u povrtnjaku porodice Holo uzgaja se više od stotinu vrsta povrća, od tradiconalnih vrsta kao što su šargarepa i peršun, keleraba, raznih kupusnjača, sedam sorti paradajza, tri sorte krastavaca, pa do hokaido tikvica, rukole i onih koje su novije i ređe na ovdašnjim trpezama.

Čaba kaže da praktikuju direktnu prodaju kupcima na kućnu adresu, tako što svake nedelje imaju različitu ponudu povrća u njihovoj korpi.

"Uz ono što kupci poruče besplatno ponudimo nešto od povrća iz naše proizvodnje, koje oni verovatno ne bi probali ako treba da ga posebno poruče ili kupe na pijaci, jer nisu upoznati sa tim vrstama povrća koje se kod nas ne koriste svakodnevno. Ovako, malo ga stavljamo gratis u našu povrtarsku korpu i ako se mušterijama dopadne, bude i porudžbina. Tako je počelo sa rukolom i sada je ona kao salata pravi hit," objašnjava Čaba.

Ponudu svake nedelje reklamiraju preko interneta

Od utorka do četvrtka gazdinstvo Holo preko interneta istakne ponudu sezonskog povrća, pa za porudžbine od najmanje 500 dinara svežu robu isporučuje petkom na kućne adrese mušterijama u Senti i Adi, a isporuka Kanjižanima je svakodnevna. Ponuda u povrtarskoj korpi porodice Holo se tempira tako da je dovoljna za jednu porodicu za nedelju dana i da nije skuplja od 500 dinara.

Ponudu svake nedelje reklamiraju preko interneta, obavezno sa fotografijama povrća i detaljnim obrazloženjem ponude i cena, tako da zainteresovani mogu da prave i sopstvene kombinacije.

"Ovakav način prodaje je praktičniji za nas jer ne moramo da stojimo za pijačnom tezgom, a kupci uvek dobijaju sveže povrće, ubrano svega nekoliko sati pre isporuke.

Gazdinstvo u postupku dobijanja sertifikata za organsku proizvodnju

Nema velike razlike u ceni povrća na pijaci i robe iz ponude gazdinstva Holo, koje primenjuje organski način proizvodnje. Zdravu hranu su počeli odmah da proizvode, ali sada su u postupku dobijanja sertifikata za organsku proizvodnju.

Od pre tri godine proizvodnja u njihovom gazdinstvu se kontroliše u svim segmentima, pa očekuju da iduće godine dobiju status gazdinstva sa organskom proizvodnjom. Razlika u ceni povrća iz organske i konvencionalne proizvodnje je oko 20 odsto, i zavisi od vrste povrća, prenosi Dnevnik. 

"Obično je kod krompira razlika najizraženija, jer ga je bez hemijskih sredstava teže zaštiti od krompirove zlatice i ima puno više posla. Pored toga, bar polovina sorti povrća su domaće na koje su ljudi navikli u svojim baštama i otpornije su na bolesti, a manje je novijih sorti," napominje Lila Holo.


Izvori

Dnevnik.rs


Tagovi

Povrtarstvo Povrtarski radovi Organska proizvodnja Gazdinstvo Lila Holo Čaba Holo


Autorka

Slađana Aničić

Više [+]

Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P