Lobodnjače - omiljeno lisnato povrće

Cikla je također poznato povrće iz porodice lobodnjača, koja se uglavnom koristi zbog zadebljalog korijena, ali i listovi cikle su jestivi te se mogu pripremati kao blitva ili špinat.

Špinat - kralj lisnatog povrća

Špinat (Spinacea oleracea) često nazivaju „kraljem lisnapovrća“ zbog izrazito zelene boje listova koja potječe od velike količine klorofila koji kao biljni pigment pridonosi antikancerogenim svojstvima špinata. Hranidbena i zdravstvena vrijednost špinata proizlazi iz bogatstva minerala, vitamina i esencijalnih aminokiselina, a mnoge asocira na nekad popularni lik Popaja iz crtanog filma. Konzumacijom špinata pospješuje se izlučivanje vode iz organizma, olakšava rad srca i bubrega, snižava krvni tlak, poboljšava se probava te rad jetre i gušterače.


Prehrambenu vrijednost špinata, smanjuju nitrati i oksalna kiselina, no to ne znači da špinat treba izbjegavati kao namirnicu. Pri pripremi obroka treba ukloniti peteljke i deblja rebra listova u kojima je najveća količina nitrata i oksalne kiseline te se od plojki listova mogu pripremati raznovrsna jela. Špinat treba kuhati na pari ili u malo vode, a priprema se kao varivo, nadjev za savijače, dodatak tjesteninama i drugim jelima. Također, mladi listovi se mogu koristiti svježi, no kako bi se smanjila količina oksalne kiseline prije konzumacije uvijek se preporučuje kratko blanširanje špinata. Najbolje je pripremiti onoliko špinata koliko se može pojesti za jedan obrok i ne ostavljati kuhani špinat na sobnoj temperaturi niti u hladnjaku jer dolazi do stvaranja štetnih nitrita. Špinat je mezofilna povrtna vrsta, kratke vegetacije (60 do 75 dana).

U Hrvatskoj je moguća proljetna, ljetna, jesenska, zimska i ozima proizvodnja špinata, što omogućuje opskrbu tržišta svježim špinatom tijekom cijele godine, kombinirajući navedene rokove sjetve u kontinentalnom, mediteranskom i brdsko-planinskom području.

Sije se na razmak 15-25×3-5 cm. Za tržište se obično beru cijele rozete špinata, ali moguće je i obiranje listova u više navrata (u vrtovima), a moguće je ostvariti prinos od 1,5 do 3 kg/m2.

Blitva - za sve kombinacije

Blitva (Beta vulgaris ssp. vulgaris) uzgaja se zbog lišća, a najčešće se koristi kao zamjena špinatu, kuhana u maloj količini vode, začinjena maslinovim uljem i češnjakom.

Od blitve se mogu kreirati i druga jela: pite, kroketi, krem juhe, a dobro se kombinira s tjesteninom, mesom te može biti kolorističan dodatak raznim juhama.

Bogata je beta-karotenom, luteinom i vitaminom K, a pomaže regulaciji krvnog tlaka i pozitivno utječe na krvožilni sustav. Ima antiupalno djelovanje te ublažava grčeve u mišićima i migrenu.

Najčešće se uzgaja u proljetnom roku izravnom sjetvom ili iz presadnica na razmak 30-50×20-40 cm. Za jesensku i zimsku berbu, u mediteranskom području sije se tijekom kolovoza i rujna. S berbom listova se može započeti dva mjeseca nakon sjetve, odnosno 30 dana nakon sadnje, a beru se vanjski potpuno razvijeni zdravi listovi, što omogućuje daljnji rast rozete i višekratnu berbu. Iz Dalmacije, u proljeće stižu i vezice blitve s korijenom („mlada blitva“) koja se čupa pri prorjeđivanju usjeva, a time se i razlikuje od blitve iz jesensko-zimskog uzgoja.

Vrtna loboda

Vrtna loboda (Atriplex hortensis) ima sličnu hranidbenu i zdravstvenu vrijednost špinatu, no mnogo bolje podnosi visoke temperature od špinata, a ističe se i visokim sadržajem vitaminima C i E. Zeleni, žutozeleni ili crveni listovi i mladi izboji pripremaju se kao i špinat ili varivo, no koristi se i kao salata, a u Francuskoj se često priprema u kombinaciji sa kiselicom.

Sije se potkraj travnja na razmak 10×30- 50 cm, a berba rozeta mladih listova može započeti već 30 dana nakon sjetve te se provodi postupno kako bi se prorjeđivanjem usjeva ostvario razmak između biljaka unutar reda od 20 do 30 cm. Pri visokim temperaturama formira se cvjetna stabljika koja je obrasla listovima trokutastog ili srcolikog oblika, a cvat bi trebalo ukloniti kako bi se potaknuo razvoj listova.

Oprezno s gnojidbom lobodnjača!

Veliki problem u proizvodnji lobodnjača predstavlja akumuliranje nitrata koje ovisi o količni dušičnog gnojiva, zemljopisnom položaju, vremenu berbe, temperaturi i svjetlosti te skladištenju. Količina ovisi o starosti biljke te biljnom dijelu (veću količinu nitrata sadrže peteljke i „rebra“ listova špinata). Stoga je, osim količine oksalne kiseline, i koncentracija nitrata važan pokazatelj kvalitete lisnatog povrća. Lobodnjače su nitrofilne, odnosno, preferiraju nitratni oblik dušika iz tla, što može rezultirati akumulacijom nitrata i njihove redukcije do otrovnih nitrita koji uzrokuju poremećaje disanja, što kod dojenčadi može biti i smrtonosno. Prema EFSA (2008) dopušteni dnevni unos (Acceptable Daily Intake; ADI) nitrata je 3,7 mg/kg tjelesne mase, odnosno, 222 mg nitrata dnevno za odraslu osobu mase 60 kg koji se, osim povrćem, unose u organizam i vodom za piće te suhomesnatim proizvodima. U uzgoju, berbi, čuvanju i pripremi špinata važno je poznavati i ukloniti uzroke akumulacije prekomjerne količine nitrata. Kako bi se spriječila pojava nepoželjnih simptoma viška dušika, treba izbjegavati prekomjernu gnojidbu dušikom, odnosno, planiranu količinu dušika primijeniti u više navrata tijekom vegetacije.

Autor: Sanja Fabek, dipl. ing. agr.