Moguće je udvostručiti proizvodnju krumpira za 10 godina?

Krumpir je izuzetno važna namirnica koja može dati veći doprinos prehrambenoj sigurnosti. Qu Dong, generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO je u svom govoru na 11. Svjetskom kongresu krumpira WPC, koji se još danas održava u Dublinu, istaknuo da bi se ukupna proizvodnja usjeva mogla udvostručiti u narednom desetljeću. On je dobro upućen u njegovu globalnu važnost, jer je u svojoj karijeri pomagao u organizaciji WPC 2015. u Kini i bio povjerenik Međunarodnog centra za krumpir.

Povećanje površina i prinosa

Ova vrsta povrća je treća po važnosti prehrambena kultura na svijetu i redovno ga konzumiraju milijarde ljudi. Možemo reći da je visokovrijedna namirnica koja sprječava glad i neuhranjenost. Sadrži zdrave ugljikohidrate s niskim udjelom masti i visokim sadržajem vlakana, a bogat je antioksidansima i hranjivim tvarima. Istovremeno proizvodi manje emisije stakleničkih plinova (GHG) u usporedbi s drugim glavnim usjevima i pruža prihod malim proizvođačima.

U 2020. godini je uzgajan na više od 20 milijuna hektara u 150 država, a globalna proizvodnja je iznosila 359 milijuna tona.

"Krumpir će postati jedan od usjeva s prednostima u globalnom sustavu prehrambene sigurnosti kada prinos drugih žitarica bude blizu granice", rekao je Dong.

Naveo je da se povećanjem prinosa i korištenjem površina gdje se tradicionalno uzgaja, proizvodnja može povećati na 500 milijuna tona do 2025. godine i 750 milijuna tona do 2030.

Dok proizvodnja pada u Europi i Sjevernoj Americi, regije s najbržim rastom su Azija i Afrika. Generalni direktor je pozvao više partnera da pomognu u poboljšanju poljoprivredno-prehrambenih sistema ove ratarske kulture na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Visokovrijedna namirnica

Napomenuta je važnost krumpira za zapošljavanja na selu te ponude hranjive namirnice. Qu je pozvao na povećanje podrške genetskim poboljšanjima i kraćim ciklusima uzgoja za pojedine sorte, kao i na potencijalnu vrijednost bezvirusnog sadnog materijala.

Više od 7.000 različitih autohtonih sorti i divljih srodnika sačuvala je banka gena Međunarodnog centra za krimpir u Limi, Peru. To znači da imaju sorte koje raspolažu različitim osobinama, uključujući sposobnost prilagođavanja različitim proizvodnim okruženjima i otpornosti na razne štetnike i bolesti.

Može li peruanski krumpir prehraniti stanovništvo u slučaju nestašice hrane?

Relativno niski zahtjevi za prirodnim resursima čine ga važnom prehrambenom kulturom za preživljavanje tijekom gladi i pomoći u katastrofama. Qu je rekao da se u Kini krumpir smatra preferiranom kulturom za povećanje prihoda i smanjenje siromaštva.