Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj kupusa
  • 10.06.2020. 15:00

Najčešće bolesti kupusa tijekom ljeta - prepoznajte i suzbijte

Tijekom ljetnih mjeseci zbog visokih temperatura i povišene vlage na kupusu se javljaju bolesti, a najčešće su to koncentrične i prstenaste pjegavosti, plamenjača i bakteriozne crne truleži provodnih snopova.

Foto: Flickr/ NY State IPM Program at Cornell University
  • 4.312
  • 66
  • 0

Kupusnjače su jedne od najvažnijih povrtnih kultura u svijetu, i prema količini proizvodnje, ali i prema proizvodnim površinama. Od svih vrsta iz te porodice najvažniji je kupus. Uz različite napade štetnika, korove i nematode, proizvodnja ovoga povrća ugrožena je i raznim gljivičnim i bakterijskim bolestima.

Na kupusu se tijekom rasta javlja velik broj štetnika

Tijekom ljetnih mjeseci zbog visokih temperatura i povišene vlage na kupusu se često javljaju bolesti, a kako piše dr.sc. Mirna Ceranić iz Savjetodavne službe najčešće su to koncentrične (Alternaria spp.) i prstenaste pjegavosti (Mycosphaerella brassicicola), plamenjača (Hyaloperonospora parasitica) te bakteriozne crne truleži provodnih snopova (Xanthomonas campestris sp. campestris).

Koncentrična pjegavost se obično javlja kasnije u vegetaciji

Koncentrična pjegavost se javlja na listovima u vidu ograničenih koncentričnih pjega promjera 1 do 10 mm. Njihova unutrašnjost je baršunasta, tamnosmeđa i kasnije postaje crna. Iako biljke mogu oboljeti još u fazi presadnica, bolest se obično javlja kasnije kada simptomi nastaju na vanjskim listovima. Optimalne temperature za nastanak infekcije su od 20 do 23°C uz prisutnost vlage. Naime, ova bolest od lipnja do listopada napada kupus, ali i brokulu, kelj i cvjetaču čiji cvijet zbog toga na kraju pocrni.

Prstenasta pjegavost utječe na tržišnu vrijednost

Prstenasta pjegavost se javlja na vanjskim listovima i na njima nastaju prstenaste pjege koje su najčešće promjera 5 do 10 mm, a mogu biti i do 18 mm. Gotovo su pravilno okrugle s jednim svijetlosmeđim ili sivim središtem, a oštro su odijeljene od zdravog dijela lista klorotičnom zonom. Ako na listu ima velik broj pjega, list žuti i otpada. Ova bolest obično ne izaziva velike štete, ali utječe na tržišnu vrijednost zbog oštećenih listova.

Zbog bakterijske crne truleži glavice ne postižu čvrstoću

Prvi simptomi bakterijske crne truleži provodnih snopova prepoznaju se u obliku žućkastih rubnih promjena tkiva kotiledona ili razvijenih listova, veličine od 1 do 3 cm i u obliku slova "V". Središnji dio takvih klorotičnih zona naknadno odumire, a lisne žile postaju crne. Kako piše mr.sc. Milorad Šubić u Glasilu biljne zaštite 6/2016, žilama se uzročnik bolesti širi do stabljike pa biljke slabije rastu, mogu se osušiti ili ne oblikuju glavicu očekivane veličine i čvrstoće.

Kada sijati kupus za berbu tijekom cijele godine?

Bolest se u polju brzo širi, a pogoduju joj rosna i maglovita jutra u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna nakon kojih slijede sunčani i topli dani. Treba napomenuti da se ova bakterija zadržava na zaraženim biljnim dijelovima i do tri godine pa je važan plodored.

Važno je znati da se prenosi zaraženim biljnim ostacima, korovima, a najčešće sjemenom, a samo tri zaražene sjemenke od 10.000 zdravih mogu u optimalnim uvjetima uzrokovati epidemiju. Također, mogu ju prenositi i lisne uši te puževi.

Najveće štete od plamenjače ako se pojavi u rasadu

Plamenjača se javlja u svim proizvodnim područjima, a najveće štete nastaju ako se bolest razvije već u rasadu. Na kotiledonima ili mlađem lišću može se primijetiti gubitak boje na pojedinim mjestima, žućenje, a na naličju lista nastaje sivobijela prevlaka. Napadnute biljke mogu u potpunosti propasti. Kasnije zaraze na odraslim biljkama uzrokuju promjene na lišću u obliku žućkastih nepravilnih pjega s karakterističnom paučinastom prevlakom na donjoj strani, a lišće kako stari, tako postaje sve otpornije.

Mjere zaštite: Poštujte plodored i dezinficirajte sjeme

Prilikom sadnje kupusa pridržavajte se plodoreda i ne sadite kupus na istoj površini dvije do tri godine. Važno je saditi otporne hibride, a sjeme radi dezinfekcije prije sjetve potopiti u toplu vodu u trajanju od 15 min i to na 50°C. Biljke ne treba saditi pregusto i važna je umjerena gnojidba dušikom. Primjena preparata na osnovi bakra smanjuje zarazu, a njih ne treba miješati s drugim pripravcima.

Vrijeme je za sadnju kasnog kupusa

U zaštiti od koncentrične i prstenaste pjegavosti mogu se primijeniti dozvoljeni fungicid, a prema FIS bazi to su: Zaftra azt 250 sc, Zakeo 250 sc, Ortiva, Ortiva top, Nativo 75 wg, Difcor i Signum.

U zaštiti od plamenjače i bakterioza koristiti bakrene pripravke: Bordoška juha Caffaro 20 Wp, Neoram Wg ili sredstvo Rame Caffaro 32 Wp kojemu je ukinuta registracije, ali je dopuštena prodaja zaliha do krajnjeg roka. 

Foto: Flickr licenca CC


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Sinonim: - | Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i... Više [+]

Tagovi

Uzgoj kupusa Bolesti kupusa Plamenjača Bakterijska crna trulež Koncentrična pjegavost Prstenasta pjegavost Zaštita kupusa Kupus


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]