Oprez, grinje su prisutne na krastavcima, ali i drugim poljoprivrednim kulturama!

Skupina grinja je jedna od najopasnijih skupina štetnika na voćkama i povrću, a često ih susrećemo na cvijeću i ukrasnom bilju. Nekad ih možemo uočiti čak i na kukuruzu, ali i na lucerni. Najčešće su ugroženi nasadi jagodičastog voća, stablastog voća, povrća, naročito krastavca i ostalih tikvenjača u staklenicima i plastenicima gdje se formira niska razina vlage u zraku i visoke temperature što pogoduje pojavi razmnožavanju ovog agresivnog i izrazito invazivnog štetnika poljoprivrednih kultura.

Jako su malih dimenzija (0,3-1,0 mm ). Neprimjetni na listu, štete se pojave čim nastupe velike vrućine i suho vrijeme koje im pogoduje za razvoj. Imaju puno generacija i u svega mjesec dana mogu se toliko namnožiti da dovedu do sušenja i opadanja listova. Upravo zbog takvog brzog propadanja nasada, ponekad proizvođači smatraju kako im je usjeve "spalila plamenjača", a zapravo su na svojim kulturama imali prisutan jak napad grinja.

U okviru ove skupine, usjeve najčešće napadaju crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) te koprivina grinja (Tetranychus urticae).

Crveni voćni pauk

Kako i samo ime štetnika govori, napada voćne vrste i to brojne (jabuka, kruška, breskva,  jagoda i dr.). Invaziji ovog štetnika pogoduje toplo i suho vrijeme. U klimatskim uvjetima, ovaj štetnik ima 6-8 generacija na godinu. Na biljci, najčešće se nalazi na naličju lišća. Na napadnutom lišću prvo se pojavljuju bijele ili žućkaste točkice koje se spajaju. Na kraju oštećeno lišće mijenja boju u smeđu ili bakrenu i suši se. Crveni voćni pauk ima ličinke koje su karakteristične narančaste do crvene boje, duge 0,2-0,5 mm.

Koprivina grinja (pauk)

Koprivina grinja najznačajnije štete čini na krastavcu kornišonu, salatnom krastavcu, patlidžanu, rajčici dinjama, lubenicama, grahu itd. Često se susreće na cvijeću i ukrasnom bilju, ali i na kukuruzu, pa čak i na lucerni. Ova grinja je mala, duga svega 1 mm. Boja tijela varira od žućkaste do crvenkaste sa dvije tamne mrlje na leđima.

Prve štete vide se na gornjoj strani najstarijeg lišća u obliku točkica bjelkasto-srebrnkaste boje. Kako se napad pojačava, točkice se spajaju, a list postaje mramoran i na kraju se osuši. Ponekad čak s lišća pauk prelazi na plodove koje također oštećuje. Razvoju pogoduje visoka temperatura >32 °C i niska vlažnost zraka (ljeto bez kiše). U takvim uvjetima razvoj jedne generacije traje 8-12 dana pa često iznenadi proizvođače povrća.

Kako detektirati kritični prag štetnosti

Štetnika se suzbija samo ako prijeđe kritični prag štetnosti (2-3 pauka na 30 do 40% listova). Jednostavan način detekcije grinja na parceli agronomi ili proizvođači mogu obaviti na način da koriste bijelu podlogu poput lista papira ili čak bijelih kontejnera za navodnjavanje na parceli. List biljke na kojoj sumnjamo da je napadnuta od grinje otkinemo i naličje lista okrenemo prema toj bijeloj podlozi. S gornje strane lista jačim udarom prsta, tj. "čvokanjem" udaramo lice lista tako da jedinke grinje padnu na tu bijelu podlogu. Pričekamo par trenutaka da budemo sigurni da su se grinje oporavile od šoka udara prstiju od lice lista, i ako su prisutne, pirmijetit ćemo male sitne kukce. Na prvi pogled, iz daleka, su poput crnih točkica koje se kreću, ali ako jasnije pogledamo, koprivina grinja je narančaste boje s izraženom crnom ili smeđom točkicom na trbuhu dok je crveni voćni pauk, naravno, crvene boje.

Osnovno pravilo fitofarmacije i primijenjene entomologije je, ako se na 30-40% testiranih listova na parceli pronađu više od 3 jedinke po listu, obavezno treba reagirati tretmanom akaricidima ili ekološkim pripravcima za suzbijanje ovih štetnika.  

Mjere zaštite

Grinje se više zadržavaju na donjoj strani lista što otežava suzbijanje. Štetnika je potrebno redovno pratiti na starijim listovima uz pomoć lupe. U zaštitu se kreće kad se primijete prve točkice na gornjoj strani lista i pauci na naličju. Za suzbijanje koprivine grinje najbolji izbor su akaricidi na bazi aktivne tvari abamektin2. Abamektin je veoma učinkovit na pauka, ali ima i odlično djelovanje na minere, tripsa i neke moljce. Treba ga primijeniti u ranim večernjim satima nakon zalaska sunca ili tijekom oblačnog dana zbog fotolabilnosti.

Karenca u većini povrtlarskih kultura je svega 3 -7 dana. Sve ove osobine abamektinu daju veliku prednost u odnosu na druge preparate koji se koriste za pauka. Neki od poznatijih akaricida za suzbijanje grinja su: Masai (BASF), Vertimec (Syngenta), Envidor (Bayer), Abastate (Agromarket), Akaristop (Agromarket), Romectin, Armada. Preporučuje se uz akaricide i upotreba okvašivača (ljepka) kako bi akaricid imao efikasnije djelovanje. Grinje su jako sitni organizmi i rasprostranjeni su po cijelom naličju lista u slučaju jačih napada i zbog toga je upravo preporučljivo da se obavezno koristi ljepilo. Najčešće se preporučuje da se tretman akaricidma ponovi za 4 dana.

Ekološke mjere suzbijanja

Što se tiče ekoloških mjera za suzbijanje grinja, navodi se da su se dobri rezultati postigli pripravcima od određenih komponenti, a neke od njih su: sapun, alkohol, duhan, češnjak, krumpir, kamilica, maslačak itd.

Mali crveni pauk - velike štete na bilju

Nemamo baš neki velik izbor što se tiče prevencije protiv ovog štetnika, ali svakako treba izbjegavati gust sklop uzgoja, paziti za rezidbu – pinciranja kod povrća, a naročito na ljetnu rezidbu kod voća, uklanjanje starih izdanaka koji su plodonosili kod jagodičastog voća i slično. Kod malinarstva je potrebno istaknuti da će dvogodišnji kultivari maline uskoro završiti s berbom pa je potrebno odmah nakon berbe, a najkasnije početkom kolovoza, odstraniti izdanke koji su plodnosili, iznijeti ih van parcele i spaliti, a mlade izdanke koje uzgajamo za plodonošenje iduće godine, obavezno dobro tretirati akaricidima uz dobru dozu okvašivača.

Prevencija u smislu kemijskih mjera zaštite je najsigurnija, a to podrazumijeva korištenje akaricida i prije pojave grinja. Prvi tretman je najbolje obaviti sredinom lipnja.