Ovaj patogen ne predstavlja samo glavnu prijetnju za našu prehrambenu sigurnost, već rezultira ogromnom ekonomskom štetom, nanoseći godišnje gubitke od oko šest do sedam milijardi evra.
U 19. vijeku ozloglašeni patogen Phitophthora infestans koji izaziva plamenjaču krompira uzrokovao je veliku glad u Irskoj i drugim dijelovima zapadne Evrope. Do danas predstavlja glavnu prijetnju globalnoj proizvodnji hrane. Dugo je bilo misterija kako ovaj mikroskopski mali organizam i drugi pripadnici roda Phitophthora mehanički ulaze kroz zaštitni sloj na lišću usjeva, prenosi stručnjak za povrtarstvo, Nenad Nešović izvještaj Univerziteta Wageningen u Holandiji.
Taj doslovno - uništavač biljaka nanosi ogromnu štetu, na godišnjem nivou, svim kulturama poput krompira, paradajza, patlidžana, kakaa, paprike, soje i datulje, ali i isto tako i šumama.
Bolesti krompira - najvažnije su plamenjača i koncentrična pjegavost
Podsjetimo, plamenjača je najznačajnije oboljenje krompira. Kao i kod ostalih vrsta, prvenstveno napada listove, zatim peteljku i stabljiku. Na listovima nastaju žućkaste pjege koje se u uslovima visoke vlage intenziviraju. Na donjem dijelu lista razvija se bijela prevlaka. Kako bolest napreduje, tako tkivo unutar pjege omekšava, potamni, postaje vodenasto, a listovi se "objese".
Upravo u jedinstvenoj saradnji, stručnjaci Univerziteta sada su pronašli odgovor na to pitanje. Njihovo otkriće takođe pruža nove tragove koji suzbijanje Phitophthore čine efikasnijim i dugoročno održivijim. Nalazi do kojih su došli objavljeni su u časopisu "Nature Microbiology".
Pomenuti patogen ne predstavlja samo glavnu prijetnju za našu prehrambenu sigurnost, već rezultira ogromnom ekonomskom štetom, nanoseći godišnje sektoru krompira gubitke od oko šest do sedam milijardi evra. Ogromna sredstva ulažu se u razvoj otpornih usjeva kroz oplemenjivanje biljaka, sa ciljem da postanu manje zavisni od hemijskog tretiranja. Takođe, sve je veće interesovanje za nove oblike mješovitog uzgoja.
Sada se pojavila druga opcija - sprječiti Phitophthoru da uopšte dobije pristup biljkama, koje su opremljene zaštitnim slojem čija je funkcija onemogućiti uljeze poput navedenog. Ipak, taj mikroskopski mali organizam (manji od jedne desetine debljine ljudske dlake) u stanju je da prodre u ovaj sloj i pokrene proces bolesti u usjevima.
"Otkriveno je da Phitophthora koristi pametne trikove kako bi izoštrila svoju cjevastu strukturu infekcije da bi zatim poput oštrog noža patogen presjekao površinu biljke. Koristeći ovu strategiju, u stanju je da zarazi svog domaćina, bez grube sile i uz minimalnu potrošnju energije. Prvi put da je navedeni mehanizam otkriven i zaista je temeljno otkriće", rekao je Joris Sprakel, profesor fizičke hemije i mekih materija.
Istraživači koriste Zakone mehanike i rezultati govore da fitoftora nije u stanju da prodre u biljku, a da se prethodno nije pričvrstila za površinu lista. Da bi testirao tu ideju, kao početni dokaz izvodljivosti, istraživački tim je prskao lišće krompira netoksičnom i jeftinom supstancom koja uklanja ljepljivost lista. To je rezultiralo smanjenjem nivoa infekcije za oko 65 odsto. Efekat je čak porastao ka 100 procenata u optimizovanom ispitivanju na vještačkim površinama.
Pored značajnog otkrića i istraživanja alata za borbu protiv te vrste biljnih bolesti iz nove perspektive, rezultat su i nove metodologije - vrsta brze metode ispitivanja, koja može otkriti efekat i učinkovitost pesticida na brz, tačan i jeftin način. Novi alati takođe bi mogli značajno da doprinesu aktuelnoj borbi protiv biljnih bolesti.
Tagovi
Autorica
