Iako je uvoz češnjaka iz Kine uništio domaću proizvodnju, postoje vidljive šanse i prilike, uz postojeće povoljne vremenske uvjete i pogodno tlo, za obnovu i veće proizvodnje! Potrebno je samo regulirati otkup, osigurati proizvođačima prodaju, a sve ostalo je ručni rad.
Ukupno je u Hrvatskoj zasađeno 75 ha češnjaka svake godine. Teško je reći koliko je to u odnosu na sve potrebe u Hrvatskoj, ali vjerojatno tek nekoliko posto. To je kultura koju smo stoljećima uzgajali u svim dijelovima zemlje. Uspijevala je odlično i na prostoru Dalmacije i priobalja, a na veliko svakako u Slavoniji i Baranji. Ovo malo proizvođača koje imamo, vjerojatno sve uspiju prodati sami. No to nije rješenje. Važno je proizvesti ga viška, da se može i prodati pa i živjeti od te proizvodnje. Imamo na našem podneblju i iznimno promjenjivo stanje na tržištu jer se češnjak više traži pred zimu, u vrijeme kolinja pa se čak i na trgovačkim policama može pronaći onaj domaći, pravi češnjak. U biti, sada kada ih obiđete, vidjet ćete da je u trgovačkim lancima uvozni, vjerojatno najviše kineski.
Kina je najveći proizvođač češnjaka u svijetu i proizvodi 77 posto svjetske proizvodnje. Još prije 15 godina razgovarali smo s jednim od prvih uvoznika, Nikolom Vrcanom koji je tada govorio da je strašno da mi ne možemo sami proizvesti te količine koje trebamo. On je tada, krajem devedesetih, imao ideju pokrenuti kooperantsku proizvodnju u Ravnim kotarima. No, na ideji je i stalo. No, kako bilo da bilo, uvozni kineski češnjak srušio je cijenu domaćem i nitko ga godinama nije htio saditi. Čak je postao problem i pronaći sjemenski češnjak.
"Mi smo napustili model zadrugarstva koji je malim proizvođačima jamčio siguran plasman proizvoda na tržištu i sada imamo proizvođače koji se boje proizvodnje bez sigurnog plasmana i trgovce kojima je veći interes uvoziti jer tako jednostavnije i jeftinije dolaze do robe", rekao je jednom prilikom Ernest Nad, voditelj Odjeka za poljoprivredu pri HGK Osijek.
Porazgovarali smo s jednim domaćim proizvođačem koji se dao u koštac s tom proizvodnjom. Posjetili smo OPG Balić u Ilači. "Nakon Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i povratka u Ilaču, dugo sam tragao što proizvoditi i čime se baviti, a da to nije samo ratarstvo. Igrom slučaja sam se na jednom putovanju u Pragu našao s našim čovjekom koji mi je dao ideju da se započnem baviti proizvodnjom češnjaka", priča nam Marijan Balić, jedan od rijetkih proizvođača bijelog luka u Hrvatskoj.
"Nakon povratka kući došao sam do ljudi koji već otprije uzgajaju češnjak i kupio prvo 100 kg da bi se za koji dan vratio po još 100 kg domaćeg češnjaka. Nisam previše razmišljao kome ću to prodati jer nisam niti očekivao nekakve velike prinose i probleme s plasmanom. Nakon vađenja, dok sam razmišljao o prodaji, sinula i je ideja da ja to ništa ne prodajem nego sve to stavim u zemlju u jesen. I tako je i bilo. U međuvremenu sam nabavio još 500-tinjak kg proljetnog češnjaka i sada pod češnjakom imam 1.1 ha. Za sada oskudijevam u specijaliziranoj mehanizaciji za proizvodnju češnjaka tako da se sadnja jesenskog obavlja ručno, a proljetnog improviziranom sadilicom za crveni luk.
U proizvodnji češnjaka ima mnogo ručnog rada. Raščešnjavanje obavljamo ručno, dio sadnje je išao ručno, vađenje će se isto obavljati ručno kao i čiščenje i odvajanje lišća od glavice. Sve je dobro dok je češnjak u zemlji. Pravi posao nastaje kada dođe vrijeme vađenja. Sati i sati čiščenja i kalibriranja. Uzgoj češnjaka dosta je kompliciran za jednog početnika. Prvi zadatak vam je nabaviti ili uzgojiti kvalitetan sadni materijal. Nakon toga vas kroz cijelo vrijeme uzgoja prate tri opasnosti. Korovi, bolesti i nametnici, svi podjednako opasni. Baviti se uzgojem češnjaka bez svakodnevnog obilaska polja u Hrvatskoj trenutno nije moguć. Razlog tomu je još uvijek nedovoljno razvijena proizvodnja tako da nemate neku šprancu po kojoj ćete postupati i biti bez brige. Možda i najveći problem u svemu ovome je nedostatak dozvoljenih zaštitnih sredstava u ovoj proizvodnji pa smo tako osuđeni koristiti nekolicinu dopuštenih herbicida, fungicida i insekticida koji nisu dovoljni da ovu proizvodnju bez poteškoća isprate do kraja. Trenutno je prisutan veliki porast ove proizvodnje u Hrvatskoj. Uzgaja se sve i svašta, sadi svakakav sadni materijal i sigurno je da će interes za ovom kulturom rasti još koju godinu. Nakon toga ostat će samo oni koji se profesionalno budu prihvatili ove proizvodnje. Deficit domaćeg češnjaka na hrvatskim jelovnicima prisutan je dugi niz godina, a za pozitivan pomak u proizvodnji kvalitetnog aromatičnog domaćeg češnjaka i njegovu sve veću zastupljenost u hrvatskoj kuhinji, morat ćemo još malo pričekati", rekao je Marijan Balić.
U Europi se češnjak proizvodi na 82.000 ha, uz prosječan prinos od 5,7 t/ha. Najveći europski proizvođač je Španjolska sa 32.000 ha i prosječnim prinosom od 7,05 t/ha. Kod nas se, prema statistici, proizvodi češnjak na površini od 3.000 ha, uz prosječan prinos od 3 t/ha. No, to su samo procjene jer se zbrajaju mali povrtnjaci. Pravih ima možda tek onih 75 ha koje smo spominjali, uz nekoliko izleta koje su radili kombinati pa odustali. Na kraškim poljima u dalmatinskom zaleđu, uzgoj češnjaka ima dugogodišnju tradiciju, a uvođenjem boljih bezvirusnih kultivara, ta bi se proizvodnja mogla povećati i predstavljati značajan izvor prihoda domicilnog stanovništva te prerađivačkih kapaciteta za sušenje i farmaceutsku industriju, piše jedan poljoprivredni savjetnik.
Ali ono što on konstatira je da je biljka češnjaka vrlo otporna na niske temperature i može dobro prezimiti kontinentalnu zimu. Za normalan rast i glavičenje češnjaka, češnjevi za reprodukciju moraju biti izloženi niskim temperaturama, manjim od 15 °C uz optimum od 2 - 4 °C bilo u skladištu ili u tlu. Za uzgoj češnjaka prikladna su lakša aluvijalna tla dobre strukture i blago kisele ili neutralne reakcije te nikako zaslanjena tla. Dobra ocjeditost tla i umjerena vlaga važna je za vegetativan rast. U slučaju dužeg sušnog razdoblja, navodnjavanjem se može izbjeći stres od suše i osigurati planirani prinos, no kako smo već rekli, najvažnije bi bilo osigurati otkup.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor