Plamenjače prijete duhanu

Bolesti se na duhanu javljaju već u početku proizvodnje tj. u samom klijalištu pri proizvodnji rasada, ali i kasnije u tijeku vegetacije. Najvažnije bolesti koje mogu ozbiljno ugroziti nasad duhana su dvije tzv. „plamenjače“, i to jedna uzrokovana fitopatogenom gljivom (pseudogljivom), a druga uzrokovana fitopatogenom bakterijom.

Plamenjača duhana

Uzročnik bolesti je pseudogljiva (gljivama sličan organizam) Peronospora tabacina. Simptomi kod mladih biljčica u klijalištu su svjetliji listovi, koji su karakteristično uzdignuti prema gore i uvijenih rubova. Takvi klijanci vrlo brzo odumiru.

Ovakvi simptomi na klijancima često se mijenjaju sa simptomima drugih bolesti, kao s paleži klica ili s izmrzavanjem. Kod presađenih biljka u polju na licu lista uočavaju se karakteristične klorotične pjege, različite veličine, a na naličju lista se javlja sivoplava prevlaka, koja predstavlja fruktifikacijske organe gljive (zosporangiji s zoosporama).

Ova bolest jedna je od najčešcih i najštetnijih gljivičnih (pseudogljivičnih) bolesti duhana kod nas, a može zaraziti duhan od samog klijališta pa sve do odraslih biljaka u polju.

Simptomi se prvo javljaju na donjim listovima, a uslijed povoljnih prilika mogu se proširiti na cijelu biljku. Zaraza može nekada poprimiti i sistemičan karakter, tj. kada cijela biljka pokazuje simptome, koji dosta nalikuju nekim virusnim oboljenjima. Uzročnik bolesti je pseudogljiva (gljivama sličan organizam) Peronospora tabacina.

Suzbijanje bolesti

Zaštita se uglavnom provodi preventivno i to korištenjem zdravih presadnica. Zbog toga je potrebno spriječiti pojavu bolesti još u klijalištu korištenjem fungicida. Kod nas je registrirano nekoliko fungicida kao npr.: Antracol WP 70, Dithane M 45, Metaxyl MZ WP, Ridomil MZ 72 WP, i dr. S istim fungicidima tretiraju se i biljke u polju ako dođe do napada. Do jačeg napada plamenjače kod nas dolazi obično tijekom ljeta i to najčešće polovinom srpnja.

Divlja vatra

Bakterijska plamenjača ili palež duhana javlja se iznenadno i to u vlažnijim godinama i vrlo se brzo širi. Kao i ostale prije spomenute bolesti i bakterijska palež se javlja već u klijalištima. Simptomi su klorotične pjege, koje razvojem tamne i trunu, a biljke propadaju.

Na odraslim biljkama u polju javljaju se okruglaste žutozelene pjege, koje se uslijed jače zaraze spajaju i nekrotiziraju. Bolest se naziva još bakteriozna plamenjača ili divlja vatra, a uzročnik je fitopatogena bakterija Pseudomonas syringae pv. tabaci (sinonim Pseudomonas tabaci).

Suzbijanje

Mjere zaštite su samo preventivne, kao što je korištenje dezinficiranog sjemena, dezinfekcija tla za klijalište, plodored i, svakako, zdravi sadni materijal.

Kemijske mjere se ne provode jer kod nas nema registriranih baktericida za ovu bolest.U svijetu se koriste odreeni fungicidi kao npr. neki bakreni preparati, a u nekim zemljama i streptomicin, uz napomenu da se streptomicin koristi samo u klijalištima, dok je u polju zabranjen.

Autor: Dr. sc. Tihomir Miličević, Zavod za fitopatologiju, Agronomski fakultet