Poljoprivredni radovi u lipnju: Što se sadi, a što bere?

Lipanj je mjesec kada završava proljeće i počinje ljeto. Zato se smatra da je on za poljoprivredu prijelomni mjesec. Po pravilu, taj je mjesec sunčaniji i topliji od svibnja, jer mu je srednja mjesečna temperatura zraka za 3-4ºC  stupnja viša nego u svibnju. Ipak, to ne treba zavarati poljoprivrednike jer kiša u lipnju zna iznenaditi, pa se ovaj, prvi ljetni mjesec, ubraja u najkišovitije. U lipnju su (što nam je već pokazao) moguće česte pojave vremenskih nepogoda, poput jakih pljuskova s grmljavinom praćenom tučom.

Što se radi u povrtnjaku?  

Lipanj je mjesec kada se njeguju u proljeće posijani usjevi. Tada se radi direktna sjetva ili sjetve za proizvodnju presadnica jesenskih usjeva. Osim toga, počinju se brati rane sorte kupusnjača: kelj, kupus, cvjetača i koraba. Bere se mladi grašak za preradu, a vadi se i mladi krumpir.  Krajem lipnja beru se rana rajčica, paprika, mahune, tikvice, vadi se luk srebrenac. Povrće koje još nije spremno za berbu njeguje se, okopava, navodnjava i štiti od bolesti i štetnika. U lipnju počinje sadnja kupusnjača za zimsku potrošnju.

Kako do dobrog uroda rajčice?

Kako brati povrće?

Za utvrđivanje idealnog roka berbe neophodno je iskustvo i znanje. Ako se povrće prerano bere, smanjuje se njegov prinos, ali kvaliteta je bolja. Na primjer, to je slučaj kod mahuna, korabe i graška. Suprotan slučaj je kod rajčice gdje zeleni plodovi nisu dobri za jelo.

U velikom gubitku možete biti kada se povrće bere previše kasno. Recimo, kasno ubrana zelena salata postaje gorka, krastavac požuti i često gorči, grašak otvrdne i postane škrobast, rajčica postaje gnjecava i brzo se kvari. Vrijeme berbe nekih vrsta povrća ovisi i o udaljenosti tržišta. Rajčicu za duži prijevoz treba brati poluzrelu, zato što ona dozrijeva tijekom transporta.

Što se radi u voćnjaku i vinogradu?

Voćari bi u ovom periodu trebali obaviti potpunu zaštitu voćaka od različitih bolesti i štetnika. Tada je važno da se pridržavate rokova prognoze službe za zaštitu bilja. Mnoge vrste voća su na pragu berbe. Za berbu dozrijevaju jagode, trešnje, maline i drugo voće. Zemljište u voćnjaku treba održavati čisto, uklanjati korov, obaviti zelenu rezidbu, njegovati okalemljene mlade voćke.

Lipanj je idealno vrijeme za formiranje mladog voćnjaka kako bi on dobio željeni oblik. Voćke se prorjeđuju kada je kruna gusta i prilikom njenog oblikovanja pretežno se uklanjaju vodopije odsijecanjem iz osnove, zatim grane koje se križaju, oboljele i slomljene. Starije grane se rijetko potpuno uklanjaju. Rezidba tijekom ili zelena rezidba najčešće se primjenjuje kod breskve.

Koje materijale koristiti za malčiranje

U mladom vinogradu uklanjaju se površinske žile i kalemi se na zeleno. U rodnim vinogradima treba napraviti drugu sječu, prorijediti grozdove i bobice za stolne sorte i provući lastare između žica. Ukoliko je potrebno redovno navodnjavajte vinograd.

Što se radi na njivi?

U lipnju se nastavlja međuredno kultiviranje krumpira, kukuruza, soje, suncokreta i drugih usjeva koji do sada nisu prihranjeni ili lošije i slabije izgledaju u odnosu na druge biljke. Sada kreće i sjetva ranih hibrida kukuruza iz grupe zrenja 100, 200 i 300 na površinama koje su možda zahvatile poplave. Siju se sirak i ostali usjevi kraće vegetacije.

U drugoj i trećoj polovini mjeseca, žanju se ozimi ječam i rane sorte uljane repice. Krajem mjeseca počinje žetva pšenice, ječma, raži, zobi i tritikale.

U lipnju može krenuti sijanje kukuruza i soje za silažu ili zrno. Kreće zelena gnojidba stočnog sirka, sudanske trave, stočnog kelja, te graška i mahuna. Valja napomenuti da je sada vrlo važna brzina obavljanja poslova i što ranija postrna sjetva kojom se čuvaju i iskorištavaju rezerve vlage u zemljištu. Ako se ne siju postrni usjevi, strnište treba plitko zaorati na oko 10 centimetara dubine.