Poljoprivrednim kulturama prijeti suša: Jedina pomoć kontinuirano navodnjavanje

Prskalice na povrtnim nasadima Maria Todorovića iz Gornje Vrbe ovih dana radile su „punom parom“. 

"Godina je zahtjevna i velike su suše. Zalijeva se koliko se stigne, može i koliko ima vode. Bunar je već pri izdisaju. Kada god se nakupi vode, žao mi bude da stoji, pa zalijevamo i danju i noću“, kazao je za Slavonskobrodsku televiziju Todorović koji dio svojih površina zalijeva prskalicama pretežno predvečer i noću, a dio sustavom kap na kap. 

"Ne možeš ni njega razvući, previše je redova i dužine. I on isto troši dosta vode, ali barem daje vodu gdje treba, nema rasipanja i najučinkovitije je“, ističe. 

Pomoć mreže za zasjenjivanje 

Da se klima mijenja, potvrdio je i sam Mario koji je u ovoj proizvodnji od 2010. godine. Široku paletu svojih povrtnica uzgaja na 1.500 kvadrata plastenika i na oko hektar otvorenih površina. Iz godine u godinu, kaže, neke kulture sve je teže uzgojiti, a neke jednostavno nemoguće bez navodnjavanja. 

Temperature su u podnevnim satima, kaže Mario, bile toliko visoke da se u plastenik nije moglo ni ući. "Promijenim po tri - četiri majice. Zato gledam da te poslove obavimo u rano jutro ili kasno navečer“, kaže. 

"Paprika, patlidžan, lubenice vani izgoriše, dobivaju ožegotine ako nije dobro navodnjavano“, napominje. Muku muči i prije pet - šest dana posađena salata koja je već trebala napredovati, no visoke temperature unazadile su njen razvoj, a sugovornik ističe, kako i navodnjavanje ovdje baš ne pomaže. 

Kako bi pomogao povrću u plastenicima koristi mrežu za zasjenjivanje i ne zatvara ga preko noći jedino ako će biti neko nevrijeme. 

Suša pravi štetu i voćkama i žitaricama

No, ne trpi samo povrće. Da su suše ove godine ekstremne potvrdili su i djelatnici Uprave za stručnu podršku pri Ministarstvu poljoprivrede. Količina padalina unatrag dva mjeseca nikako nije dovoljna. 

"Tlo se na dubini pet do 10 centimetara zagrije na nevjerojatnih 28 do 30 stupnjeva. Zona korijena tako je ugrožena i na samoj je rezervi, a tlo je ispucalo“, objašnjava savjetnica Vera Novaković upozoravajući kako ovakvo stanje nije pogodno niti za povrtlarstvo, ni za voćarstvo, ali i ratarstvo. 

Kada su u pitanju voćnjaci, najviše stradaju mladi nasadi jer još uvijek imaju plići i slabo razvijen korijenov sustav. Tu, objašnjava Novaković, drvena masa korijena troši rezerve vlage iz lisne mase i plodova koji zbog toga u konačnici ostaju sitniji. "U ovakvim uvjetima povremeno zalijevanje čini kontra efekt, a jedino što može pomoći je kontinuirano navodnjavanje“, preporučuje. 

Što se tiče suše, bolje su prošle ranije skinute kulture, poput ječma i pšenice, kukuruz je u izrazito lošem stanju, dok je bolje stanje zabilježeno u vinogradima. 

Padaline, koje su ovih dana najavljene po kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše su potrebne kulturama u dozrijevanju. 

"Posljedice će biti i u količini, ali i kvaliteti. To sazrijevanje voća i ratarskih kultura ako se nastavi ovako, to je zapravo jedno kako se kaže napreko sazrijevanje, nisu normalni fiziološki procesi“, zaključuje savjetnica. 

Više o temi možete pogledati i u videu: