Na ovaj način se želi smanjiti tendencija odlaska stanovništva iz ruralnih područja te da se proizvođači animiraju i motiviraju kako ne bi odustali od jedne strateške bitne proizvodnje, kako za Klaster 1, tako i za cijelu BiH.
Prezentacija Programa razvoja ruralne konkurentnosti - IFAD VII, odnosno još jedna info sesija, a koja je vezana za Klaster 1 koji obuhvata Unsko-sanski kanton Federacije Bosne i Hercegovine, održana je u utorak, 20. novembra.
U cilju konkretizacije projektnih intervencija koje se planiraju realizovati u okviru ove klasterske platforme u hotelu Kostelski buk u Bihaću, održan je sastanak gdje su se susreli predstavnici PCI, Ureda za koordinaciju projekata pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, klijenti – poslovni subjekti, koji su ostvarili pravo na korištenje fondova unutar programa IFAD VII, koordinatori za sekcije povrća, sekciju voća i sekciju ljekovitog bilja, predstavnici općinskih i gradskih poljoprivrednih savjetodavnih službi, potencijalni budući klijenti – lideri – poslovni subjekti te predstavnici naučnih i obrazovnih institucija iz oblasti poljoprivrede s područja Unsko-sanskog kantona.
Kroz spomeutu info sesiju i sastanak razmatralo se o temi "Koncept realizacije projekata inicarnih od strane klasterskih platformi". Prvenstveno, zvanice se htjelo upoznati s onim biznis planovima koji su uspješno zadovoljili kriterije projektnih koordinatora i samog projekta, informiranje o novim pozivima kroz projektni program, o pravima i obavezama korisnika i lidera – poslovnih subjekata i slično.
Da napomenemo, kao što je poznato, u okviru projekta Program razvoja ruralne konkurentnosti su sredinom ove godine uspostavljene klasterske platforme čiji je glavni cilj da artikuliraju interese svih aktera u određenom Klasteru kako bi se oni na odgovarajući način pretvorili u konkretne projektne intervencije koje trebaju voditi ka otklanjanju uskih grla i poboljšanju kapaciteta definisanih lanaca vrijednosti.
Prisutni su informisani o mogućnostima koje lideri – poslovni subjekti mogu ponuditi svojim klijentima, odnosno korisnicima – poljoprivredicima, ali i o sljedećim pozivima i za druge sekcije proizvodnje koje obuhvata projektni program IFAD VII.
Kako saznajemo, pet (5) biznis planova je odobreno od ukupno prijavljenih jedanaest (11), a najviše njih u ovom Klasteru odnosi se na proizvodnju krastavca kornišona gdje će IFAD pomoći u sufinansiranju proizvodnje u iznosu od 40% od ukupne vrijednosti utrošenog repromaterijala, tj. potrebnog za proizvodnju krastavca kornišona. Zanimljivo je da će korisnici, odnosno poljoprivrednici – proizvođači krastavca kornišona koji se prijave kod bilo kojeg poslovnog subjekta na području Unsko-sanskog kantona (Klaster 1) biti direktno korisnici ovog paketa budući da su svi vodeći lideri – poslovni subjekti, koji se bave otkupom krastavca kornišona na području spomenutog kantona (Klaster 1), uspješno prošli kroz aplikaciju svog biznis plana koji je odobren od strane koordinatnog aparata IFAD fondacije.
Još jedna interesantna informacija je da su neke općine s područja Unsko-sanskog kantona odlučile da, pored ovih 40% sredstava sufinansiranih od strane IFAD fonda, sufinansiraju i oni iz svog fonda dodatnih 30%. Takav primjer je općina Sanski Most i općina Ključ.
Na ovaj način se želi smanjiti tendencija odlaska stanovništva iz ruralnih područja te da se proizvođači animiraju i motiviraju kako ne bi odustali od jedne strateške bitne proizvodnje, kako za Klaster 1, tako i za cijelu BiH. Važno je i da IFAD VII pruža mogućnosti da se otklone neki strukturni problemi s kojima se suočava proizvodnja, na primjer, jagodičastog voća, kornišona i plastenička proizvodnja, a to je organizacija otkupa, prerade i plasmana proizvoda.
Napominjemo, BiH izvozi krastavac kornišon na područje Evropske Unije (Njemačka, Holandija) gdje navode da je krastavac kornišon s ovog područja daleko kvalitetniji od krastavca koji dođe s drugih područja Evrope i svijeta gdje se proizvode. Naglašava se manja vrijednost zastupljenih rezidua od pesticida u plodu. Ova konstatacija je utvrđena analizama ploda u vrhunskim laboratorijama na renomiranim institutima Njemačke i Holandije.
Najavljen je i drugi poziv za predaju biznis planova, a koordinatori su Smail Toromanović te Ana Dropulić, zaposleni u PCI, uredu za koordinaciju projekata pri Federalnom ministarstu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Drugi poziv traje okvirno do početka decembra.
Vjerujemo, a i nadamo se da će se kroz ovakve fondove zadržati stanovništvo na selu Bosne i Hercegovine.
Tagovi
Autor