Poticanje razvoja povrtlarstva i voćarstva na otoku Šolti

Sve govori kako se mlade obitelji u Dalmaciji, posebice u Zagori i na otocima, ipak okreću poljodjelstvu uglavnom vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu i stočarstvu shvativši kako na svom području gotovo i nemaju drugog izbora niti drugih mogućnosti zapošljavanja. Svjesni su činjenice kako moraju raditi i stvarati kako bi opstali u kršu na ognjištima svojih predaka, ali ujedno krčiti i oplemenjivati zapuštene njive, dolce i vrtače u brdskim predjelima, proizvoditi veće količine zdrave hrane (povrće, voće, grožđe i vino...) koja je potrebna ne samo njihovim obiteljima nego ugostiteljstvu i turističkim destnicajima. Tako ujedno žele zaštiti poljodjelske kulture i prirodnu baštinu, a dobro im je poznato kako su njihovi projekti i dopuna ruralnog turizma.

Zahuktali su radovi i na oplemenjivanju krša na otoku Šolti, primjerice Šoltanskog polja. Tu se pripremaju površine zemljišta za sadnju različitih povrtlarskih kultura i podizanje voćnjaka te sustavno rješenje navodnjavanja, kao i uređenje prilaznih cesta. U sklopu tog zahtjevnog projekta razmišlja se i o mogućnosti izgradnje pogona za preradu povrća i voća te postavljanje kontejnera. Šoltani kažu kako takvo što još nisu vidjeli ni na jednom dalmatinskom otoku, niti u priobalju i zaobalju, nazivajući svoju sadašnju akciju događajem i čudom 21. stoljeća. Naime, na predjelu njihova polja u punom je zaletu građevinsko-poljoprivredna mehanizacija - bageri, teški kamioni, traktori, građevinski strojevi...Čini se kao da se cijela Dalmacija sastala u tom mediteranskom krajobrazu gdje brekću, bruje, zuje strojevi na izmaku zime i pragu proljeća. Tako su se marljivi poljodjelci, bageristi, građevinari s otoka Šolte, zadrugari PZ «Šoltanka» uhvatili ukoštac s kršem kako bi samo u prvoj fazi oplemenili i učinili korisnim do dva hektara.

Zahuktali radovi na uređenju Šoltanskog polja

«Ovo je pilot-projekt, za sada jedini takav ne samo na srednjodalmatinskim otocima, koji je pokrenula Općina Šolta i nedavno utemeljena Poljoprivredna zadruga «Šoltanka», te je naišao na potporu poljoprivrednika. Svrha je uređenje našeg Šoltanskog polja koje je 10-ak godina bilo zapušteno te pokretanje uzgoja povrtlarstva kako bi se bar nekako nadoknadilo izgubljeno, jer smo na otoku Šolti u biti ostali samo na lozi, smokvama, ribolovu, turizmu. Šoltanski vlasnici zemljišta su uvidjeli višeznačnu korist projekta te su nam ustupili svoje parcele na koncesiju na rok od 5 godina. Prije toga s njima smo imali nekoliko zajedničkih susreta, razgovora, dogovora te smo im uspjeli dočarati cilj pilot-projekta. Nakon potpisivanja ugovora čak s 55 vlasnika zemljišta, ušli smo bagerima i radovi su u punom zamahu. Sve radimo prema planu, najprije ćemo na uređenim parcelama zasaditi proljetni krumpir na površini od 10.000 metara četvornih uređenog zemljišta i to će biti dovoljno za potrebe domaćeg stanovništva i gostiju na otoku Šolti. Što se pak tiče ostalih poljoprivrednih kultura, malo ćemo pričekati jer moramo urediti dio zemljišta koje nam je uz cestu», kaže Branimir Bilić, upravitelj PZ «Šoltanka».

Dodaje kako je bilo najteže okupiti sve vlasnike malih parcela tim više što mnogi od njih ne žive na Šolti. U tome su uvelike pomogli rodbina i prijatelji vlasnika parcela te sami zadrugari poput Karla Balića i Zlatka Burića, bez kojih bi ovaj proces dulje trajao.

«Svima uključenima u projekt PZ «Šoltanka» je veliko zadovoljstvo i činjenica što su nam Šoltani ukazali povjerenje. Naime, ljudi su prepoznali dobru volju i entuzijazam svih koji su se uključili u projekt, pa smo sada u situaciji kako možemo računati i na dalje razvijanje projekta te uzimanje novih parcela u zakup krajem godine. U projekt se uključilo i nekoliko šoltanskih gospodarstvenika, kao i zadrugari te kooperanti PZ «Šoltanka», koji će zajedno sa zadrugom investirati u proces sadnje i sudjelovati u mikro-prodajnoj mreži koju razvijamo na otoku Šolti. Bitno je istaknuti da projekt ima cilj potaknuti razvitak povrtlarstva i voćarstva na otoku, kako za zadrugare tako i za sve ostale zainteresirane stanovnike otoka Šolte. Tako svi poljoprivrednici s otoka imaju mogućnost plasirati svoje proizvode kao partneri kroz prodajnu mrežu zadruge. Parcele koje su nam vlasnici povjerili, planiramo urediti i opremiti kako bi se na moderan i ekološki način eksploatirale tijekom 5 godina zakupa, kao i nakon tog roka - bilo od strane vlasnika zemljišta ili produljenjem ugovora sa zadrugom. Tijekom ove godine planira se dovršetak projekta o navodnjavanju gospodarske zone. Sva istraživanja ukazuju da već u prvoj godini možemo računati na dovoljne količine prinosa kako bismo pokrili potrebe lokalnog stanovništva. Velika nam je želja da vlasnici parcela, nakon isteka zakupa, nastave obrađivati svoje zemljište - bilo vlastitim snagama, bilo produljenjem partnerskog ugovora», zaključuje Branimir Bilić.

Cilj projekta poticanje razvoja povrtlarstva i voćarstva na otoku Šolti

«Mala smo općina na siromašnom otoku s malo radnih mjesta. Ono pogona što je na otoku Šolti bilo prije 20-10 godina, zatvoreno je i sva su radna mjesta ugašena. I ono što je bilo u turizmu, objedinjeno je u hotelu «Nečujam» koji je također zatvoren. Tako smo bili prepušteni sami sebi. Ovdje se ljudi bave nešto nautikom i to je taj turizmom na našem otoku, a to sve ni izbliza nije dovoljno da bi mladi ljudi mogli ostati na Šolti i tu živjeti. Sadašnji projekt o uređenju i oplemenjivanju Šoltanskog polja model je o kojem smo dugo razmišljali. Sve četiri godine, kako sam načelnik Općine Šolta, razmišljao sam kako pokrenuti gospodarstvo, i to u poljoprivredi kao dopunu turizma. Naime, na Šolti se nitko nema čime baviti izuzev poljoprivrede i turizma odnosno nešto nautike, eventualno stočarstvom i ribarstvom. Imamo prekrasno Šoltansko polje i jedina nam je mogućnost obraditi zemlju, koja je 10-ak godina bila zapuštena, te da uzgajamo povrće i dugogodišnje nasade», priča Nikola Cecić-Karuzić, najavljujući:

«Razmišljamo i o pokretanju projekta za uzgoj voćarstva, primjerice višnje maraske, zatim badema, rogača, smokava...Te kulture ovdje odlično uspijevaju i nekad smo njihovih plodova imali u velikim količinama, a sad su ta stabla zapuštena, gotovo nestala. Naime, Šolta je nekada imala ogromne količine rogača, smokava i maslinova ulja. Računamo kako je 90 posto zemljišta na otoku zapušteno, a sada su nam potrebna velika sredstva kako bismo to obradili, oplemenili odgovarajućim poljoprivrednim kulturama, no mi za to sve nismo toliko moćni niti bogati. Za taj smo projekt imali sluha i lani smo o tome posebno raspravili na sjednici Općinskog vijeća koje je svojim zaključkom odvojilo znatna sredstva za pokretanje poljoprivrede na otoku Šolti. Osnovali smo i klaster poljoprivrede, Poljoprivrednu zadrugu «Šoltanka» te smo izabrali i upravitelja koji ju vodi. I evo, pokrenuli smo taj model, pilot-projekt te ćemo ovog ljeta izaći na tržište prvim našim poljoprivrednim ekološkim proizvodima. Bit će to povrtlarski proizvodi poput krumpira, rajčica, kukumara, tikvica, mrkvica, mahuna, zelene salate, blitve, kupusa...Radovi na uređenju zemljišta su pri kraju, uredit ćemo ukupno oko 26.000 metara četvornih. Zatim će uslijediti sadnja povrća i ugradnja sustava navodnjavanja, kako bismo već u lipnju ove godine, u turističkoj sezonu, ponudili prve naše proizvode tržištu. Cijeli projekt PZ «Šolta» ćemo uključiti u Turističku zajednicu na Šolti, pa će i taj model biti posve novi poljoprivredno-turistički proizvod našeg otoka».

Poljoprivreda i ekološki proizvodi dopuna turizma na Šolti

Kaže kako bi se ta akcija mogla shvatiti i kao psihološki motiv da se može sigurno i lijepo živjeti na Šolti gdje stanovnici i turisti mogu doći do proizvoda i preko novoosnovane PZ «Šoltanka», putem koje se mogu otkupiti i proizvodi svih poljoprivrednika sa cijelog otoka. Ističe kako su ugovori potpisani s vlasnicima koji su svoju zemlju dali u zakup uz godišnju novčanu naknadu od 7.500 kuna po svakom hektaru. Obrađena zemlja će nakon pet godina korištenja biti uredno vraćena vlasnicima, dakako prema zajedničkom potpisanom ugovoru.

«Ovdje se nikakva nekretnina ne može otkupiti ako odgovarajući papiri nisu čisti, a zemlja koju obrađujemo ne bi se mogla riješiti u idućih 30 godina. Zato smo išli na međusobno povjerenje. Naime, zatražili smo povjerenje od vlasnika parcela, dali su nam ga, potpisali smo zajednički ugovor o korištenju zemlje. Svatko iz ugovora može izaći kad kod hoće, no svi oni koji uzmu najam od PZ «Šoltanka» imat će 70 posto otkupa odnosno sigurnu prodaju svojih poljoprivrednih proizvoda zadruzi. Dakle, PZ «Šoltanka» je obvezna otkupiti 70 posto poljoprivrednih proizvoda od vlasnika zemljišta, dok 30 posto ostaje vlasniku. Kad taj prvi model zaživi, idućih godina ćemo dio obrađenog i oplemenjenog zemljišta proširiti na zapadni dio Šoltanskog polja, jer nam se s tog područja javlja još dosta vlasnika parcela. No, kad se svi uvjere da je krenuo ovaj model, vjerujemo kako će svi prihvatiti naš pilot-projekt. Samo u zadnja dva mjeseca bio sam triput u Agenciji za investicije te u Ministarstvu poljoprivrede kako bismo na padinama otoka Šolte dobili zemljište u najam površine više od 100 hektara koje bismo obradili i zasadili vinograd - sortu dobričić, a to zemljište sada koriste Hrvatske šume. Kad se ostvari taj projekt, tu bi bila punionica, podrumi, kušaonica, radionice za edukaciju te ini prateći sadržaji gdje će se otvoriti dosta radnih mjesta», najavljuje nove projekte šoltanski načelnik Nikola Cecić-Karuzić.

Proizvodnja zdrave hrane, otvaranje radnih mjesta, zapošljavanje mladih...

Eto, to su ti sadržaji u sklopu zajedničkog projekta koji se neće moći ostvariti 'preko noći'. Jer, riječ je o dugoročnim projektima koje je moguće ostvariti duljem razdoblju, a cilj je kako zaposliti što više mladih Šoltana i njihov ostanak na otoku odnosno rodnom ognjištu. Svi kažu kako je to jedan od rijetkih projekata u poljoprivredi ne samo na dalmatinskim otocima koji nudi eko-hranu i zaposlenost, i koji predstavlja važnu kariku gospodarskog razvoja Šolte. Tako ocjenjuju mjerodavni u toj općini i PZ «Šoltanka» tvrdeći kako je zacijelo riječ je o projektu koji će pridonijeti razvoju cijelog otoka, posebice poljoprivrede i turizma, dakako i osigurati ostanak i opstanak mladih ljudi na djedovini. Načelnik općine Nikola Cecić-Karuzić poručuje kako s poljodjelcima otoka Šolte te splitskog Instituta za jadranske kulture i krša namjerava osnovati radnu skupinu stručnjaka kako bi se iskoristilo njihovo stručno znanje, sve radi osmišljavanja zanimljivih, korisnih projekata te imali još nekoliko proizvoda koji bi se plasirali izvan Šolte. Ujedno tvrdi kako na tom otoku postoje različite mogućnosti ljudske aktivnosti i zapošljavanja poput, uzgoja i prikupljanja ljekovita bilja te inih proizvoda.

«Želim vam ekskluzivno reći kako imamo interesa za suradnju i sa zemljama Europske unije odnosno za prekograničnu suradnju kako bi se kod našeg šoltanskog helidroma podigao mali terminal. Znači, trebali bismo dobiti dozvolu kako bi se transport odavde mogao vršiti u nekakvim malim kontejnerima, a taj ili sličan model uspješno funkcionira u Italiji i drugim susjednim zemljama. Onda bi Šolta od splitske zračne luke bila udaljena tek za 20-ak minuta vožnje», zaključuje Nikola Cecić-Karuzić, priželjkujući da se i taj projekt što prije realizira na otoku Šoltana. Jedan od zadrugara PZ «Šoltanka», koji je uključen u akciju pokretanja pilot-projekta razvoja poljoprivrede na tom otoku, je i Tomislav Purtić:

Šoltani razmišljaju i o izgradnji pogona za preradu povrća i voća, terminala...

«Jedan sam od osnivača PZ «Šoltanka». Na tu inicijativu smo se odlučili jer je došlo vrijeme da se vratimo zemlji i poljoprivredi, odnosno proizvodnji zdrave hrane, te da pokrenemo naše autohtone proizvode, osim vinograda, maslina, rogača, za što naš otok ima sve uvjete. I kroz turizam smo osjetili kako danas naši gosti sve više traže domaće autohtone poljoprivredne proizvode. Voljeli bismo da turisti te okuse i mirise Dalmacije žele ponijeti sobom, jer je i njima dobro poznato kako škrta zemlja, poput naše na otoku Šolti, daje najkvalitetnije plodove. Neka smo jedinstveni i prepoznatljivi bar u nečemu, kako nam je otok mali tako smo i mi mali, a imali smo i male parcele kako smo se dijelili na ovom prostoru. To je bio dodatni problem poljoprivredne proizvodnje pa nam je bilo gotovo nemoguće obrađivati njive poljoprivrednom mehanizacijom. Zapravo na tako maloj površini nije se moglo efikasno proizvoditi. Evo, sad pokušavamo proizvoditi na malo većim parcelama uz pomoć poljoprivredne mehanizacije, a riječ je o novom modelu koji će doista označiti revoluciju u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice povrtlarstvu i voćarstvu. To će doista biti gospodarski preporod na otoku Šolti gdje će se - uz ribarstvo, nautiku, turizam... već ove godine proizvoditi dovoljne količine zdrave hrane poput krumpira, rajčica, kukumara, tikvica, različite zelene salate, mrkve, paprika, graha, špinata, blitve, patlidžana, kupusa... i voća. Dakle, budućnost Šolte je poljoprivreda i turizam.»

Budućnost otoka Šolte je u poljoprivredi i turizmu

Dičeći se svojim otokom Putrić ističe kako Šolta ima 9 prekrasnih živopisnih naselja u kojima su poznati marljivi ribari, pomorci, nautičari, turistički djelatnici i poljoprivrednici, maslinari i maslinici te kvalitetno malinovo šoltansko ulje prepoznatljivo na širem području, vino, rogači, gastronomija. Ističu kako su vrsni maslinari, poljodjelci i zadrugari PZ «Šoltanka» i Marin Marković sa suprugom Dragicom koji godišnje proizvode više od 1000 maslinova ulja, te ga lako prodaju na kućnom pragu, a uzgajaju masline - levantinku, oblicu... Drže još i kokoši, tuke, ovce pa proizvode i kvalitetan ovčji sir. Šoltanin Vicko Kaštelanac sa ženom i djecom uzgaja vinovu lozu, proizvodi grožđe i domaća vina; smokve, a bere i suši prirodne plodove, pravi aromatične voćne rakije od rogača, oraha i trava; salamurne masline i paštete, vrhunsko maslinovo ulje. Šoltani također ističu kako je vrijedan maslinar i njihov načelnik Nikola Cecić-Karuzić, poznati proizvođač kvalitetnog šoltanskog maslinovog ulja...,inicijator osnivanja klastera i PZ «Šoltanka», čiji je temeljni cilj urediti i pripremiti Šoltansko polje za poljoprivrednu proizvodnju i navodnjavanje. Svi poručuju kako se isplati baviti poljodjelstvom i turizmom tvrdeći kako se od tih djelatnosti može lijepo živjeti na otoku.

Autor: Nedjeljko Musulin