Neophodno je osigurati navodnjavanje za uspješan uzgoj tijekom ljeta.
Postrna sjetva povrća nam omogućava kontinuiranu berbu i veći urod. Neke kulture su već napustile površine, poput graška, a pred nama je berba crvenog luka, češnjaka, žetva žitarica i drugih kultura.
Tako dobivamo mjesto idealno za postrnu sjetvu povrća, ali će biti neophodno osigurati navodnjavanje. Posijano klije i niče u najtoplijem dijelu godine s manje vlage u zemljištu.
Kada imamo osigurano navodnjavanje možemo uzgajati većinu povrtnih vrsta. Poslije uklanjanja prve kulture ostaje dugo razdoblje s povoljnim uvjetima, a biljke se mogu nesmetano razvijati i rasti do prvih mrazeva.
Najbolje je izabrati kulture ili sorte, hibride, koji imaju kratak period vegetacije, odnosno da ih odlikuje brz rast i ulazak u plodonošenje. U narednom periodu možemo posijati: mahune (najbolje niske sorte), krastavce, mrkvu, ljetnu blitvu, tikvice, hokaido tikve, bosiljak, rotkvu, zimske salate, endiviju, radič, kupusnjače, poriluk, kelj, kelj pupčar.
Kada su u pitanju mahune, posijte sorte kod kojih od sjetve do berbe ne prođe više od dva do tri mjeseca kako bi u njima uživali tijekom kasnog ljeta i jeseni. Možemo ih sijati direktno u zemlju, dok za ostale vrste možemo pribjeći uzgajanju presadnica kako bi osigurali ujednačeno nicanje.
Ljeto je idealno i za sjetvu mrkve, jer ćemo tako izbjeći štetu od mrkvine muhe koja najintenzivnije leti tijekom svibnja i lipnja.
Bosiljak je najbolje posijati u plitke posudice na supstrat kojega smo obilno zalili vodom. Posijano sjeme prekrijemo tankim slojem zemlje, a preko posudice stavimo prozirni plastični kapak ili najlon čija je uloga spriječiti prebrzo isušivanje površinskog sloja. On je u fazi klijanja i nicanja osjetljiv na isušivanje.
Kao postrni usjev možemo uzgajati paprike kratke vegetacije i za njih je potrebno osigurati obilno zalijevanje. Kvalitetne sadnice sadimo na razmak u redu od 15 do 20 cm i međuredni razmak oko 55 cm. Svi ostali radovi su kao i kod paprike koju smo posadili početkom svibnja.
Od kupusnjača u ovom periodu se siju i uzgajaju kupus, kelj, i cvjetača. I ove vrste traže dovoljno vlage u zemljištu. Pored njih popularno je uzgajanje kelja pupčara i kineskog kupusa.
Kod cvjetače je potrebno odabrati sorte koje imaju prirodan položaj listova koji štiti cvjetnu glavu ili otkidati listove.
Cherry rajčica, ali i klasične sorte koje imaju brzu vegetaciju su idealne za sadnju. Isto vrijedi i za sadnju patlidžana.
Kod krastavca i rajčice veliku ulogu igra zaštita od bolesti, posebno plamenjače. U ovom periodu nestaje nadzemna masa krumpira, a krumpirova zlatica intenzivno prelazi na rajčicu i patlidžan što može biti još jedna ograničavajuća okolnost za postrno uzgajanje ovih povrtnica.
Tagovi
Autorica