Pravo vrijeme za sadnju ozimog češnjaka

Listopad je idealan mjesec za sadnju jesenskog češnjaka. Ova povrtnica pripada najstarijim vrstama povrća koje je čovjek počeo uzgajati zahvaljujući njegovoj ljekovitosti. Za prehranu, prvenstveno kao začin, koristi se lukovica sastavljena iz češnjeva. Odlikuje se sadržajem bjelančevina, vlakana, šećera, joda, minerala, vitamina, fermenata, sumpornih spojeva i drugih korisnim tvari. Najviše je cijenjen zbog isparljivog eteričnog ulja alicina koje ima jako baktericidno djelovanje.

Razlika između ozimih i jarih varijeteta

Za uspješnu jesensku sjetvu potrebno je odabrati ozimi varijetet koji odlično podnosi niske temperature i daje veće prinosi, ali mu je mana što se može kratko čuvati poslije vađenja iz zemlje.

Lukovice ozimih i jarih sorti se raspoznaju po veličini, cvjetnom stablu, broju, krupnoći i rasporedu češnjeva unutar lukovice. Lukovice ozimog češnjeva su krupnije s više zaštitnih listova koji obavijaju češnjeve u lukovici, a cvjetno stablo izraženo i čvrsto. Kod jarih varijeteta cvjetno stablo je slabo izraženo, mekano. Češnjevi ozimog luka su krupniji, ima ih manji broj u lukovici i na presjeku lukovice vidljiv je njihov kružni raspored u jednom redu oko cvjetnog stabla. U lukovici jarih varijeteta prisutan je veći broj manjih češnjeva koji su raspoređeni u spiralnoj formi u nekoliko redova.

Pripreme za sadnju

Lukovice češnjeva koje ćemo koristiti za sadnju trebaju biti zdrave, bez znakova oboljenja i oštećenja, čiste, suhe i čvrste. Najbolje ih je do momenta sadnje čuvati uskladištene na temperaturi od 15 do 16°C koja će osigurati dobru očuvanost. Pred sadnju vrećicu sa lukovicama stavite u hladnjak na 2 do 3 dana kako bi se potaknuo novi rast i razvoj. Kao sadni materijal koristiti krupne češnjeve iz zdravih lukovica.

Za sadnju odaberite suho i osunčano mjesto. Češnjak ne voli zabareno i zbijeno zemljište. Takvo zemljište će dovesti do truljenja i propadanja lukovica.

Kao i druge povrtne vrste ni češnjak ne voli stalnu sjetvu na isto mjesto. Tijekom godina dolazi do nakupljanja uzročnika bolesti i štetnika u zemljištu. Zbog toga na isto mjesto češnjak treba saditi u razmaku od 3 do 4 godine poštujući rotaciju usjeva. Dobri predusjevi su krastavci, mahunarke, rane kupusnjače.

Sadnja češnjak

Sadnja se obavlja u dobro pripremljeno i pognojeno zemljište. Optimalno vrijeme sadnje u kontinentalnom području je sredina listopada, dok se u južnim predjelima sadnja može produžiti do sredine studenog. Zadnji rok sadnje je mjesec dana prije pojave niskih temperatura i zimskih padalina.

Kod sadnje je važno pravilno posaditi odvojen češanj češnjaka. Dio koji je bio povezan s osnovom lukovice treba biti okrenut prema dolje, a uski, šiljasti vrh češnja prema gore. Neće biti šteta čak i ako pogriješite, jer će biljka sama to popraviti i zauzeti odgovarajući položaj. Nedostatak je što tada mlada biljka gubi dosta hranjivih tvari i energije, kasnije niče i na kraju ćete dobiti sitniju lukovicu.

Sadnja se obavlja u redove, a razmak sadnje se može prilagoditi uvjetima i krupnoći sorte. Razmak sadnje može biti:

• od 10 do 15x15cm razmak u međuredu i redu,
• 20 do 30cm u međuredu i od 10 do 15cm u redu,
• 40cm u međuredu i 8 do 10cm u redu.

Dubina sadnje zavisi o pripremljenosti zemljišta i krupnoći sadnog materijala, naviše iznosi 8 do 10cm. Uobičajena dubina je oko 5cm. Dovoljno je da je češanj ispod površine tla kako ne bi ostao na površini i propao od isušivanja ili djelovanja drugih uvjeta sredine.

Sadnju možemo obaviti na više načina:

• kopanjem jarčića u koje polažemo sadni materijal,
• pravljenje jamica kolčićem ili sadilicom i
• utiskivanjem češnjeva u tlo.

Koji ćemo od ovih načina koristiti zavisi o pripremljenosti sadnog sloja.

Nakon sadnje gredicu možemo prekriti malčom. Izbor malč materijala može biti različit, a možemo koristiti sijeno, slamu, grane crnogoričnog drveća.