Pripremom sjemena do dobrih presadnica

Većina bolesti koje se javljaju na povrću i cvijeću prenose se sjemenom, zbog čega je potrebno sjeme pripremiti za sjetvu i dezinficirati ga. Priprema sjemena ima niz dobrih karakteristika: potiče klijanje, sjeme je dezinficirano, povećava se otpornost mlade biljke, neke kupke oblažu sjeme hranjivim i mineralnim tvarimai slično.

Namakanje u toploj vodi

Najlakši način dezinfekcije sjemena je namakanje u toploj vodi. Ovaj postupak koristan je za sjeme svih vrsta. Njime se omekšava membrana i ubrzava klijanje.

Dužina potapanja u vodi sobne temperature je različita za različite kulture. Namakanje se vrši u tankom sloju vode na plitkom tanjuriću gdje je voda zasićena zrakom. Poslije namakanja sjeme se ispire u hladnoj vodi. Ovako pripremljeno sjeme se može odmah posijati ili možemo sjeme podvrgnuti procesu naklijavanja.

Osim u toloj vodi, sjeme se može namakati u različitim kupkama od kalij permanganata, raznog bilja, mlijeka, biološki aktivnih tvari, aloe vere, pepela.

Tretman sjemena kalij permanganatom

Za ovaj tretman priprema se 1%-tna otopina (1g kalijpermanganata i 100g vode) ili jedna žličica kalij permanganata i 3 žlice vode.

Pri ovom tretmanu sjeme:

• Celera, luka, zelene salate, rotkvice, rajčice, graška, graha, kukuruza - držati u 1%-tnoj otopini 45minuta;
• Patlidžana, paprike, mrkve, kupusa, bundeve - držati 20minuta u 2%-tnoj otopini.

Nakon dezinfekcije dobro isprati sjeme.

Priprema biljnih kupki

Biljne kupke koristimo ako želimo potaknuti sjeme na brže klijanje, dezinficirati površinu sjemena, povećati otpornost biljka na bolesti. Za pripremu biljnih kupki koriste se različite biljne vrste: kamilica, kadulja, stolisnik, kopriva, maslačak, valerijana, kora hrasta, kupke od miješanog bilja.

Kopriva i maslačak imaju efekat jačanja mladih biljaka i oblažu sjeme hranjivim tvarima. Kora hrasta i stolisnik su se odlično pokazali kao sredstvo za dezinfekciju koje inhibira rast bakterija i gljivica. Kupke se pripremaju kao i svi odvari od bilja. Kupka od kamilice je odlično sredstvo za dezinfekciju sjemena, potiče klijanje, djeluje na poboljšanje otpornosti i brzinu rasta. Odlično se pokazala za sjeme paprike.

Potapanje sjemena u otopine biološki aktivnih tvari

Ove supstance ubrzavaju proces klijanja, smanjuju osjetljivost na nepovoljne uslove uzsoja, povećavaju otpornost biljaka na bolesti. Sjeme se potapa u otopinu sobne temperature, ako je temperatura ispod 20ºC efikasnost djelovanja se smanjuje.

Ukoliko se koristi sok aloe vere treba znati da on nije pogodan za neke kulture: bundeva, crni luk, paprika, celer. Koristi se za sjeme patlidžana, zelene salate. Posebno odgovara sjemenu rajčice koje se u otopini sa sokom aloe vere može potopiti na 24h (ne više) i odmah nakon toga sijati.

Sjeme mrkve, peršuna, repe niče tek nakon dva tjedna i duže vremena ako je suho, zbog toga ga je poželjno namakati prije sjetve.

Namakanje u pepelu

2 kašike pepela otopiti u 1l vode, dobro promiješati i ostaviti nekoliko sati uz povremeno miješanje. Najbolje je otopinu napraviti tijekom jutra i ostaviti do večeri, a sjeme potopiti tijekom noći u ovako dobivenu otopinu.

Zagrijavanje sjemena

Zagrijavanje sjemena je proces koji štiti od mnogih bolesti, povećava snagu klijanja, veći je broj ženskih cvjetova (krastavac). Sjeme se može zagrijati u tankom sloju u pećnici, na ploči peći, u toploj vodi. Važno je voditi računa da se sjeme ne pregrije i ne uništi visokom temperaturom. Mrkva, kupus, luk mogu izgubiti klijavost na temperaturama iznad 40ºC, krastavac i rajčica do 50ºC i zato treba paziti na dužinu zagrijavanja. Do željene temperature treba se postupno povećavati, jer i naglo zagrijavanje može dovesti do smanjanja klijavosti.

Zagrijavanje sjemena skoro u ptpunosti oslobađa sjeme od patogena. Ova metoda je pogodna za tretiranje sjemena povrća. Zagrijavanje se preporučuje za sjeme kupusa, plavog patlidžana, rajčice, repe. Kod kuće je termičku obradu sjemena najlakše odraditi u termos bocama u koje se ulije topla voda, a sjeme se potapa u tu vodu u platnenim vrećicama ili gazama, ovisno o veličini sjemena.

Nakon zagrijavanja sjeme se odmah potopi u hladnu vodu u trajanju od 3 do 4 minute. Zagrijavanje sjemena se može obavljati i na nižoj temperaturi od 25 do 28ºC tijekom mjesec dana.

Hlađenje

Sjeme se može izložiti niskim pozitivnim temperaturama od 1 do 6ºC tijekom jednog mjeseca ili i do godinu dana.

Zamrzavanje

Ova metoda je posebno pogodna za sjeme jaglaca. Sjeme se tijekom noći stavi u zamrzivač, a tijekom dana se iznosi na sobnu temperaturu pet do sedam puta. Ovako obrađeno sjeme nije potrebno podvrgavati skarifikaciji. Nagle promjene temperature mogu potaknuti klijanje starog sjemena.

Skarifikacija

Skarifikacija je postupak oštećenja vanjske ovojnice sjemena pomoći oštrog pijeska, šmirgl papira, oštrim predmetom, naizmjeničnim izlaganjem sjemena niskim i visokim temperaturama. Najčešće se primjenjuje na velikim i tvrdim sjemenkama drveća i ukrasnog bilja. Mjesto oštećenja omogućuje sjemenu da upije vodu u procesu namakanja, što je obavezno nakon skarifikacije tako da se pokrene proces klijanja.

Foto: pixabay.com