Prodajna cijena mladog krumpira 2x veća od otkupne

Gotovo je pri kraju vađenje mladog jesenskog uglavnom eko krumpira u Dalmaciji na imanjima obiteljskih gospodarstava, na otocima i priobalju te ponegdje u zaobalju - u kraškim poljima poput Sinjskog, Imotskog i Vrgoračko-neretvanskog te u dolcima i vrtačama u osojima Biokova, Rilića, Mosora, Kozjaka, na Vrdovu.

Najviše se uzgaja u dalmatinskim primorskim predjelima poput Općine Marine u trogirskom okruženju, gdje ga je proizvedeno 20-ak tona na otvorenom te nešto u plastenicima na Kaštelanskoj i Makarskoj rivijeri te u okolici Dubrovnika, Šibenika, Zadra. Povrćari ističu kako je ovogodišnji mladi jesenski eko krumpir neočekivano dobro rodio, zahvaljujući obilnim kišama koje su pale u pravo vrijeme, ocjenjujući da je taj poljoprivredni proizvod vrhunske kvalitete.

Prodajna cijena dvostruko veća od otkupne

Krumpir se u dalmatinskom kršu najviše uzgaja u zemlji crnici i crvenici, iako u njegovu uzgoju poljoprivrednici u mnogim sredinama muku muče kako opskrbiti dostatne količine vode tijekom sušnih godišnjih razdoblja, dok se vadi najčešće motikom i metalnim vilama. Dakako, povrćari su pri vađenju krumpira dodatno pozorni kako ga ne bi oštetili, uklanjajući s njega zemlju, kamenje ili biljne ostatke. Upućeni kažu kako je otkupna cijena ovogodišnjem mladom jesenskom krumpiru oko pet kuna za kilogram, a prodajna dvostruko veća.

Rijetko gdje se nudi kupcima, odnosno potrošačima na tržnicama dalmatinskih gradova te u trgovačkim centrima, dok ga potrošači mogu kupiti tek u nekim privatnim trgovinama, kako je to primjerice u alkarskom Sinju. Rekoše nam da ga od proizvođača uglavnom otkupljuju hoteli i restorani kako bi se i tim proizvodom opskrbili povodom nastupajućih blagdana.

Berba krumpira većinom ručnim alatima

"U tijeku je vađenje mladog jesenskog eko krumpira na cijelom području Općine Marina gdje će ga povrćari ove godine proizvesti nešto više od 15 tona. Ali to su neusporedive količine u odnosu na proizvodnju ovogodišnjeg proljetno-ljetnog krumpira, kao i mladog boba (oko 20 tona), češnjaka, meda. Naime, poljoprivrednici su na ovom području proizveli tolike količine mladog jesenskog krumpira koliko mogu potrošiti njihove obitelji, svaki OPG u prosjeku do stotinjak kilograma, a riječ je o sortama kleopatra, liseta, adora.

Među njima je najpoznatiji proizvođač Nedjeljko Najev. Inače, povrćari na području Općine Marina i jesenski mladi krumpir proizvode na stajskom gnojivu, i to na otvorenome, a nikako u plastenicima ili staklenicima. Pri obradi zemljišta koriste isključivo motiku, kramp, lopatu, baš kao njihovi preci, a nikako frezu ili pak neku drugu poljoprivrednu motornu mehanizaciju. Njihov je mladi krumpir vrhunske kvalitete zahvaljujući uzgoju i kišama koje su na ovom području pale u pravo vrijeme, te ima sva obilježja eko proizvoda. Proizvođači ga na kućnom pragu prodaju po cijeni od 4 do 5 kuna za kilogram", ističe Ivan Najev iz maloprodaje PZ Marina.

Zadnjih godina cijene nešto bolje

Kaže kako nije riječ o obilnoj poljoprivrednoj proizvodnji, nego samo o manjim količinama te da Poljoprivredna zadruga Marina od proizvođača ne otkupljuje jesenski mladi krumpir. A oni OPG-ovi koji krumpir proizvode u nešto većim količinama, sami se brinu o njegovoj prodaji odnoseći ga na neke tržnice i prodavaonice, gdje mu je prodajna cijena 10 kuna za kilogram. Poljoprivrednici ističu kako su cijene krumpira zadnjih godina nešto bolje, nego prije kada su primjerice i povrćari Marine te iz okolice Trogira svake godine strahovali hoće li moći prodati svoj proizvod. O iznimno teškom stanju prodaje mladog krumpira nekada, najzornije prikazuju i stihovi pjesme Sveti bane: "Sveti bane od grada Trogira/šta će biti od naših krumpira? Jadan čovik, jadno došlo vrime - ori zemlju, kupi sime, i gnojivo daj, i na kraju krumpir ne prodaj."

No, čini se kako su povrćari u Prapatnicama, Mijacima, Stiljima, selima na području Grada Vrgorca u zaleđu Makarske rivijere, i sada pod dojmom neočekivano izdašnog uroda krumpira protekle godine kada su u dalmatinskom kršu proizveli više od 30 tona kvalitetna krumpira, prodavši sve količine na domaćem tržištu po cijeni od četiri kune za kilogram.

Mladog domaćeg krumpira nedostaje na hrvatskom tržištu

"Mladog domaćeg kvalitetnog krumpira i nema u tolikim količinama na domaćem tržištu, jer ono što se prodaje na tržnicama i trgovačkim centrima, uglavnom stiže iz uvoza. Primjerice, iz Nizozemske, Cipra, Njemačke, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na hrvatsko tržište je primjerice 2012. uvezeno 23.000 tone krumpira ukupne, vrijednosti oko 12.300.000 dolara. Samo protekle godine je konzumnim i industrijskim krumpirom u Hrvatskoj zasađeno oko 8.000 hektara zemljišta. Unatoč svemu, proteklih godina nismo imali tolikih problema s prodajom krumpira, a i otkupna cijena je tog proizvoda bila prilično dobra, kretala se od 3,70 do 4 kune za kilogram.

Samo protekle godine je oko 100 tona mladog krumpira iz Prapatnica završilo na tržnicama u Dubrovniku, Makarskoj i Splitu. Tome je uvelike pridonio i turizam, odnosno gosti u turističkim destinacijama od Splita do Dubrovnika. Proizvođači krumpira iz Zabiokovlja i ugostitelji te hoteli i restorani na Makarskoj rivijeri, u Dubrovniku i Splitu, dakako i Trogiru bi trebali više koristiti blagodati turističke sezone kako bi se spomenuti poljoprivredni proizvod prodavao u većim količinama. Tako bi bili zadovoljni povrćari, hotelijeri i turisti", ocjenjuje Matko Vuković, jedan od proizvođača krumpira.

Posjetimo da krumpir potječe iz peruanskih Anda gdje se uzgajao još oko 6.000 godina prije Krista, a u Europu su ga donijeli španjolski moreplovci istraživači u 16. stoljeću, poklonivši ga ondašnjem papi Piju IV. Iz Italije se proširio po cijeloj Europi, da bi ga u Hrvatsku donijeli graničarski vojnici u 18. stoljueću. Inače, krumpir je tijekom povijesti bio iznimno značajan izvor hrane u svim europskim zemljama, posebice u Irskoj gdje uz mlijeko predstavlja gotovo jedinu hranu, dakako i u Hrvatskoj.