Proizvedite sami sjeme povrća jednostavno i lako

Proizvesti sjeme paradajza, paprike i ostalog povrća uopšte nije komplikovan posao. Bitno je da je plod biljke zdrav i kvalitetan, a za vrste koje imaju vlažna sjemena, neophodan je proces lakto - fermentacije, te da se ona dobro osuše. Ovo sve važi za domaće sorte, ali ne i za hibride jer njihovo sjeme ne može ponuditi kvalitet pri ovakvoj proizvodnji. Ukoliko ste ipak zakasnili i niste ostavili prve plodove da zriju, na Facebook grupi "Naš vrt, naš kutak, naš hobby" pronađite sortu omiljenog povrća.

"Sjemena paradajza, krastavaca, tikve, dinje i ostalog povrća, koja su vlažna, prilikom ostavljanja tretiraju se  na isti način. U ovom slučaju je veoma bitan proces lakto - fermentacije jer se tim putem uništavaju supstance koje sprječavaju klijanje. Takođe, spriječava se razvoj bolesti prenosivih na ovakav način, a šturo ili prazno sjeme ispliva na površinu i njega odbacujemo. Od ovako tretiranog sadnog materijala dobiju se jače presadnice dok sjeme paradajza može zadržati klijavost čak i do deset godina", savjetuju članovi grupe.

Najvažnije je prvo imati dobar i kvalitetan plod

Poljoprivredni proizvođači koje se ovim bave već godinama, kažu da sjemenke tretirane ovako imaju klijavost i do 100 odsto. Ono što je bitno mnogim uzgajivačima je i to da na ovom mjestu mogu kupiti domaća, netretirana i kvalitetna sjemena, čija klijavost je već provjerena.

Za ovaj proces potrebno je najprije dobar i kvalitetan plod prerezati, te izvaditi sjeme zajedno sa pulpom u teglicu ili neku manju posudu, doliti malo vode i ovlaš poklopiti, te sačekati oko 24 sata da smjesa fermentira. Pojaviti će se bijela sluzava prevlaka, što znači da je fermentacija završena i da sjeme možemo isprati pod mlazom vode dok ne bude potpuno čisto. Ono koje ispliva na vrh bacite, a ono koje je palo na dno dobro je i njega ostavljamo. Prilikom ovog postupka savjet je da koristite gušće cjedilo jer neke vrste paradajza imaju veoma sitno sjeme. Ostavite ga na papiru ili papirnom ubrusu, ali nikako na direktnom suncu, šest do osam dana da se osuši, te ga nakon toga spakujte u male papirne kesice, kovertice ili teglice i obavezno napišite sortu povrća.

Ne pokušavajte ovo sa sjemenima hibrida

Ja sam se dugo pitala kako znati koje povrtarske vrste imaju dobra sjemena i na koji način ih odabrati. Amela Begić - Arnautović odgovorila je na ovu dilemu.

"Paprike, patlidžan, tikve, bundeve, krastavci i slične vrste zriju što duže, u biti do jeseni ili dok se loze ne osuše. Tad se oberu i opet mogu par dana stajati ubrani pa tek se onda vadi sjeme. Paprike i patlidžan ne berem dok ne krenu mrazevi. Povadim i sušim na običnom papiru nekih osam do deset dana. Potom pakujem u papir i tako čuvam do sjetve, obavezno označim sorte. Prije sjetve treba isprobati klijavost, može već sad kad se osuši sjeme, a može nekad u zimi, uglavnom računa se da paprika niče oko 15 - 20 dana, tako i patlidžan. A krastavci, tikve imaju dobru klijavost i niknu za tri do šest dana, tako da se to i ne mora isprobavati", pojašnjava Amela.

Iako su najvažniji prvi zdravi i kvalitetni plodovi, sa paradajzom možemo probati i one sa druge rodne grane, samo je bitno da su zdravi. Za papriku i patlidžan već smo zakasnili jer se prvo krupno povrće ne dira nego se ostavlja da zrije do u kasnu jesen. Kada su u pitanju hibridi, ne pokušavajte uzalud, jer sjemena od hibridnog povrća ne uspijevaju kada se proizvode na ovaj način.

Ukoliko ste i vi kao i ja, te plodove već obrali, na ovoj zanimljivoj grupi na vrijeme rezervišite sjeme od preko 100 različitih sorti povrća.