Uz pomoć kroz program potpore, dogovoren je i izvoz krumpira na ukrajinsko tržište, čulo se na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.
Na financijsku potporu zbog korona krize, koja je teško pogodila ovaj sektor, mogu računati i proizvođači krumpira.
Kako su podsjetili na saborskom Odboru za poljoprivredu, resorno je ministarstvo donijelo odluku o donošenju Programa pomoći primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom bolesti Covid-19, s ukupno raspoloživim iznosom od 70 milijuna kuna. Tim je programom obuhvaćeno šest mjera potpore, među kojima se Mjera 6 odnosi na proizvođače krumpira, za koje je osigurano 10 milijuna kuna.
Financiraju se u cijelosti iz Državnog proračuna i dodjeljuju u obliku izravnih bespovratnih potpora, najkasnije do 30. lipnja 2021. godine. Financijskom injekcijom se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave bolesti, čime će se posljedično zadržati postojeća razina zaposlenosti, kao i proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju i spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom.
"Pozdravljam odluku Ministarstva, a podržala sam i zahtjev Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira i Udruge proizvođača povrća i voća "Zeljari“ Vidovec da se pomogne ovom sektoru", istaknula je predsjednica Odbora Marijana Petir navodeći da su je u apelu izvijestili kako pojedini prekupci i trgovci koriste nezavidan položaj proizvođača, koji zbog smanjene prodaje od samog početka berbe nemaju adekvatne mogućnosti skladištenja, pa su stoga primorani prihvatiti ponuđene (niske) cijene kako bi izbjegli uništavanje već u ovo doba godine.
S obzirom na pomanjkanje turističke aktivnosti u cijeloj EU, prerađivači krumpira iz zapadne Europe (gotov pire krumpir, smrznuti pomfrit i ostale prerađevine) spustili su cijene tih gotovih proizvoda, a što direktno utječu na njegovu prodaju u svježem stanju.
Strano tržište (Mađarska, Slovenija, Crna Gora, Bugarska, Rumunjska) gdje su ga hrvatski proizvođači prošlih godina plasirali također je preplavljeno onim iz država EU po jako niskim cijenama, kojima naši proizvođači ne mogu konkurirati. Sve to, upozorili su, utjecat će na nemogućnost nabave repromaterijala za narednu proizvodnu godinu, što neće samo dovesti do toga da dio proizvođača neće moći nastaviti s proizvodnjom, nego se u pitanje dovodi samodostatnost ove hrvatske proizvodnje u budućnosti.
Kako je dodala, Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo ju je i kako se radi ublažavanja drastičnih poremećaja na tržištima poljoprivrednih proizvoda, uzrokovanih pandemijom kontinuirano poduzimaju brojne aktivnosti, te je kroz niz mjera pomoć pružena poljoprivrednicima u raznim sektorima poljoprivredne proizvodnje, uključujući i navedeni sektor.
Tako se prošle godine problem sa skladištenjem i stavljanja na tržište viškova počeo rješavati raspisivanjem natječaja za provedbu Podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – tip operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – upravo ulaganjima u skladišne kapacitete za krumpir za koje je osigurano 100 milijuna kuna.
Također, Ministarstvo je u okviru promicanja međunarodne suradnje u poljoprivredi vanjsko-trgovinskih odnosa intenziviralo pregovore za izvoz krumpira u Ukrajinu. Suradnja je postignuta, a prve isporuke od strane naših udruga proizvođača na to tržište očekuju se u siječnju 2021. godine.
Tagovi
Autorica