Proizvodnja salate u staklenicima i plastenicima - u tlu i supstratu

Salata (Lactuca sativa L.) se lako i uspješno može uzgajati u staklenicima i plastenicima koji su namijenjeni proizvodnji kultura poput rajčice, krastavca, paprike i drugih. Relativno kratke vegetacije (55-65 dana) vrlo često se uzgaja u dva i više turnusa. To je osobito važno za racionalizaciju proizvodnog prostora, radne snage i dr. 

Zbog skromnijih potreba za toplinom i svjetlošću, vrlo uspješno se može proizvesti u zimskom razdoblju. U našim krajevima najčešće se uzgaja kao predkultura ostalim povrtlarskim kulturama, kao što su rajčica i krastavac, čiji se rokovi sadnje i skidanja mogu idealno prilagoditi za predsezonsku proizvodnju nakon skidanja salate.

Ona se vrlo uspješno može proizvesti i u hidroponu i NFT tehnologijom o čemu će na Agroklubu uskoro biti više riječi. 

Priprema tla 

Najbolje uspijeva na plodnom i rastresitom tlu, bogatom organskim tvarima. U zaštićenim prostorima samo u prvoj godini zasnivanja proizvodnje govorimo više ili manje o tlu, a svake slijedeće godine unosom novih kondicionera, organskog ili biljnog materijala stvaramo mješavinu tla i supstrata. 

Stoga, upravo salata ima velike potrebe za što bolje pripremljenim tlom na dubini do 25 cm. Treba znati da je ova biljka vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli i kiselost tla pa su optimalne vrijednosti pH tla za ovo povrće su 6.0-7. 

Tlo se obrađuje na dubinu 20-25 cm, a mineralna gnojiva ne treba zaoravati jer se korijenov sustav salate razvije dosta plitko pa se uslijed čestih zalijevanja mineralna hraniva lako isperu do potrebne dubine. Kako je u zaštićenom prostoru uglavnom kvalitetan supstrat, obrada tla ne predstavlja velik problem. Na mjestima gdje je došlo do njegova zbijanja prilikom uzgoja prethodne kulture, obavezna je mjera podrivanje sa specijalnim strojem – podrivačem. Ona omogućava rahljenje i prozračivanje do 35-40 cm dubine.

Gnojidba

Kao i za ostale kulture tako i za salatu prije bilo kakve gnojidbe treba obaviti analizu tla te po preporuci izvršiti gnojidbu i prihranu. Uobičajena gnojidba za tlo pri pH 6.5 i 3-4 posto humusa bi trebala biti sljedeća: pred sadnju u tlo se unesu umjerene količine 80-100 g N, 50-70 g P2O5, 120-140 g K2O na 10 m2 uz organsku gnojidbu 3-5 kg/m2.  

Često puta prihranjivanje kalijem nije potrebno jer se kod nas u zaštićenim prostorima najčešće salata sadi poslije rajčice, krastavaca i paprike pod koje se unosi velika količina stajskog gnoja i kalija. Kod gnojidbe sa dušičnim gnojivima treba biti oprezan jer ova biljna kultura ima kratku vegetaciju, a zbog velike količine i viška nitrata u tlu može doći do usvajanja i akumuliranja istih u biljci čak do 5.000 mg/kg svježe tvari (Ćustić, 2002.). 

Primjer: gnojidba za očekivani prinos 45 t/ha sustavom kap po kap. Sklop je 100.000 biljaka/ha. Vrijeme uzgoja od sjetve do berbe je 80 dana u zaštićenom prostoru s 30-40 blago oblačnih dana.

Tablica 1: Gnojidba i prihrana salate sustavom kap po kap 

Sjetva, sadnja i njega nasada

Da bismo salatu brali početkom prosinca u zaštićenom prostoru, potrebno je sjetvu obaviti oko 20. listopada, a presadnice presaditi do mjesec dana poslije. Kako ova kultura ima dosta kratko vrijeme vegetacije, može se očekivati početak berbe, oko 10. prosinca, što posebno ovisi o sunčanom ili oblačnom vremenu. Berba se uglavnom obavlja kroz 5-10 dana. 

Iz navedenog je vidljivo da se rokovi sjetve najčešće prilagođavaju željenim rokovima sadnje, odnosno berbe pretkulture, a da se istovremeno ne ugrozi pravovremenost ostalih kultura koje dolaze iza proizvodnog ciklusa salate. 

U suvremenoj stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji presadnice se uzgajaju u specijalno pripremljenim prešanim tresetnim kockama veličine 3-4 cm. Sjetva se obavlja piliranim sjemenom pomoću specijalnog stroja koji ulaže jednu po jednu sjemenku u svako konusno udubljenje kockice. Zasijane kocke treba zaliti i pokriti plastičnom folijom ili vermikulitom dok sjeme ne počne nicati. 

Uz optimalne uvjete presadnice su spremne za presađivanje za 20-ak dana. Da bi se postigao navedeni rok prispijeća sadnica, bitno je da se do nicanja održava temperatura 15-18°C, a poslije nicanja 10-12°C. Relativna vlažnost zraka održava se na 60-70 posto. 

Na obiteljskim gospodarstvima najčešće se sije salata u posebne plitice od PVC ili stiropora, različitih veličina, ali najpopularnije je korištenje plitica sa 104 sjetvena mjesta promjera 2 cm. Ovaj način uzgoja omogućuje veliku uštedu u potrošnji supstrata.

Presađivanje, ako se radi o ranim sortama, obavlja se na razmak 20-15 cm, dok se poslije uglavnom krupnije biljke presađuju na razmak 20-25 cm. Međutim, ako je presadnica proizvedena u kockama, onda se nakon pripreme tla površina markira valjkom s kockastim izbočinama koje u tlu ostavljaju otiske veličine 4x4 cm. U ovakve jamice spuste se kocke sa zasijanim biljkama. 

Važan čimbenik u ovoj proizvodnji su temperatura i vlažnost tla. Po sunčanom vremenu treba održavati temperaturu između 12 i 20 °C, a ako je oblačno vrijeme 10-12°C. Noćne temperature trebaju biti za 4°C niže od dnevnih. Što se tiče vlažnosti tla, u prvim fazama razvoja treba biti 75-80 posto maksimalnog vodnog kapaciteta, a u vrijeme oblikovanja glavica 60-65 posto. Relativna vlažnost zraka treba biti 70-80 posto. 

Preporučuje se navodnjavanje biljke sustavom orošavanja ili kap po kap. Sadnja salate u zaštićenim prostorima kao i kod proizvodnje na otvorenom može biti na foliji i bez polaganja folije.

Suvremeni uzgoj zahtijeva kvalitetno sjeme. U zadnjih 20 godina prednost dobiva peletirano u odnosu na golo sjeme. Uporaba peletiranog sjemena rezultirala je lakšom i preciznijom sjetvom. Njegovo je klijanje preko 95 posto, zato SP brže klije, niče, i biljke imaju brži porast. Peletiranjem se proširuje optimalan raspon temperatura za klijanje i nicanje. 

Ono ponekad uključuje postupak kojim se sjeme najprije navlaži, a potom suši s ciljem da se ubrza proces klijanja i nicanja. Sjeme bi trebalo kupovati iz velikih komercijalnih serija te dobavljač treba dostaviti postotak klijavosti. Kasna pojava klice nije dobra jer će te biljke zaostajati za drugima. Treba ga zasijati na odgovarajuće razmake kako ne bi došlo do prekomjernog izduživanja i da susjedne biljke ne stvaraju sjenu za druge. 

Uzgoj presadnica 

Svjetlost je potrebna za klijanje pojedinih vrsta sjemena, ali ne i u slučaju salate. Nakon pojave klice sadnice bi trebalo postaviti u prostor s dovoljno svjetlosti radi sprečavanja naglog izduživanja mladih biljaka. Ako se koristi dodatna rasvjeta ponekad je potrebno odmicanje mladih biljaka od direktnog izvora topline koja nastaje od svjetlosnih tijela. Presadnice se uzgajaju u zaštićenim prostorima. Često su biljke presađuju u fazi kotiledona, ali to nije preporučivo. Biljke koje su zasijane u čepovima ili kockama kokosa ili kamene vune često se presađuju nakon što su razvile drugi pravi list.

Temperatura zraka u zaštićenom prostoru se do nicanja održava na 20°C (u razdoblju od 3-5 dana) nakon nicanja temperatura se smanjuje na 10-15°C. 

Savjeti za uzgoj salate na otvorenom - od sjetve do berbe

Sustav za grijanje, aksijalni ventilatori, automatske klimatske stanice, rasvjeta, krovna ventilacija, sustav toplovodnog grijanja, mjerni instrumenti (EC, pH, koncentracija CO2), elektromagnetni ventili za regulaciju količine CO2, kontrola vode, energije i hranjiva, rasvjeta, pokretanje sjenila, miješajući ventili toplovodnog grijanja i ostalo su pod nadzorom te koordinirane u radu pomoću suvremene upravljačke jedinice. Osnovu u radu čine mjerni instrumenti.

Kako u svakom trenutku postoji mogućnost pojave zastoja u radu pojedinih dijelova, upravljačka jedinica se dopunjava odgovarajućim GSM dojavnikom mogućih kvarova ili neispravnog rada bilo kojeg elementa u sustavu upravljanja. Trenutni lider na tržištu upravljačkih jedinica je nizozemski proizvođač Priva Integro.

Optimalni uvjeti 

Salata je biljka blage klime. Optimalne temperature u vegetativnoj fazi razvoja za razvoj glavice ili rozete su od 12-20°C. Za klijanje minimalne temperature su od 2-5°C, a optimalne 15-20°C pri kojim ona niče već za 3-5 dana. Temperature iznad 25°C izazivaju sekundarnu dormantnost koja smanjuje klijanje normalno klijavog sjemena za više 50 posto (ovisno o kultivaru). Iznad 30°C većina kultivara ne niče, a klijanje i nicanje je brže na svijetlu. 

Mlade biljke mogu podnijeti temperature do -5°C, a dobro ukorijenjene sa 5-7 listova mogu podnijeti uvjete kontinentalne zime. Što je salata bliže tehnološkoj zrelosti to je osjetljivija na niske temperature.

Berba i priprema za tržište

Berba se vrši u nekoliko navrata. Glavice se sijeku kada su postigle određeni oblik, veličinu, čvrstoću, a često puta berba se vrši i ranije ako su cijene povoljne i ako postoji potražnja na tržištu. Blagim dodirom dlana na vrh glavice određuje se njezina zrelost. Kako su glavice gotovo uvijek vlažne, vrlo je osjetljiva na mehanička oštećenja pa prilikom sječe glavice treba biti vrlo pažljiv. 

Siječe se odmah iznad prvog lišća u rozeti. Berači okreću glavicom prema dolje, obrana se salata slaže u kartonsku ili drvenu ambalažu i prenosi u hladnjače. Ako se održavaju optimalni uvjeti za proizvodnju u svim fazama razvoja može se ostvariti oko 4 kg/m2. 

Posebno se može postići određena sigurnost navedenog uroda do 25 posto veća ako se u zaštićenim uvjetima primjenjuje postupak obogaćivanja atmosfere s CO2 u koncentraciji od 0.2 posto pri sunčanom vremenu. Uspješno se može očuvati 2-3 tjedna na temperaturi 1-2°C i pri relativnoj vlažnosti zraka od 95 posto. Berba salate obavlja se ručno ili mehanički.