Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plastenička proizvodnja
  • 27.12.2021. 12:00
  • Srednjobosanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Gornji Vakuf-Uskoplje

Prva godina u plasteničkoj proizvodnji je ubjedljivo najteža

Zbog klimatskih promjena sve je teže uzgajati sezonsko povrće na otvorenom pa mnogi pribjegavaju proizvodnji u zaštićenim prostorima. S obzirom da i ja već drugu godinu imam plastenik, sa čitaocima ću podijeliti neke prednosti ovog uzgoja, ali i početničke greške koje sam napravila u prvoj godini.

Foto: Naila Čaušević
  • 1.168
  • 278
  • 1

Uzgoj povrća u plastenicima za mnoge Bosance i Hercegovce je nedosanjani san, s obzirom da postavljanje jednog plastenika površine 100 metara kvadratnih košta oko 2.000 do 2.500KM.

Zahvaljući humanitarnim organizacijama, brojne općinske uprave na prostoru naše zemlje su imale mogućnost doniranja plastenika u svrhu zbrinjavanja ugroženih kategorija društva, izbjeglica, žena, ratnih vojnih invalida, itd. Ovakvi projekti su uglavnom realizirani kroz javne pozive sa ili bez ličnog sufinansiranja. Zahvaljujući ovakvim vrstama donacija, mnogo porodica je ostvarilo dodatni izvor prihoda, što je u današnjem vremenu itekako korisno.

U februaru 2020. godine, općina Gornji Vakuf-Uskoplje raspisuje javni poziv za dodjelu 20 plastenika uz lično učešće od 20 posto ukupnog iznosa, na koji se prijavljujem i ja. Kako živim u podnožju planine Raduše, gdje kasne proljetni mrazevi, a jesenski obično porane, imala sam problema sa proizvodnjom povrća na otvorenom.

Kasni proljetni mrazevi znaju uništiti povrće na otvorenom

Paradajz mi je posebno pravio probleme, jer se dešavalo da ga pred sami početak berbe uhvati plamenjača, te ne uspijem ubrati nijednog ploda. Suprug i ja smo naravno razmišljali o zaštićenom uzgoju, ali ulaganja su bila prevelika. I tako, pojavi nam se ova izvanredna prilika da dobijemo plastenik sa cjelokupnom opremom za samo 500 KM. Zbog pandemije koja se taman pojavila, određeno je da budemo oslobođeni i tih troškova, pa smo kroz projekat ekonomskog osnaživanja žena u vrijeme pandemije dobili plastenik sa kompletnom opremom, sistemom za navodnjavanje i rasadom.

Prva godina puna iskušenja

Našoj sreći nije bilo kraja. Naravno, pomislili smo, postavit ćemo sistem za navodnjavanje, najlon, posaditi presadnice i to je to. O kako smo se prevarili, jer proizvodnja povrća u zatvorenom zahtijeva stalnu njegu i brigu, čini mi se i više nego na otvorenom. Godina je bila kišna, pa nismo mogli stalno provjetravati, korov je bujao, pa smo svaka 3-4 dana morali da ga plijevimo. Desilo nam se i gljivično oboljenje na krastavcima, pa smo ih počupali i sadili nove.

Iako smo planirali da to bude organsko povrće i da ga tretiramo samo koprivom, na insistiranje agronoma smo nekoliko puta  morali upotrijebiti i hemijska sredstva u ranijoj proizvodnji. Ta godina je za nas bila puna problema, iskušenja, ali i pouke. Na kraju, mogli smo reći da smo naučili dosta toga o plasteničkoj proizvodnji, ali i prodali dosta povrća.

Krastavci su dva puta sađeni

Kada smo završili sa sezonom paradajza, paprike, krastavica i patlidžana, očistili smo plastenik, obradili zemlju, posuli je krečom u prahu da bismo je dezinfikovali te ga nekoliko dana ostavili otvorenog da bi se dobro prozračio. Nakon toga je nastupila sezona zimskog zelenog povrća. Ja sam sijala samo špinat, jer nisam bila sigurna gdje plasirati salatu, mladi luk, itd.

Ono što je ogromna prednost plastenika je ta kružna proizvodnja, tokom cijele godine se može nešto proizvoditi. Tu je i mogućnost proizvodnje presadnica povrća, s tim što je potrebno ili grijati plastenik ili napraviti mini tunele unutar postojećeg plastenika, a u hladnijim uvjetima je potrebno i jedno i drugo.

Druga godina bila daleko bolja i uspješnija

Ova godina je bila daleko bolja i uspješnija, jer nije bilo puno padavina, plastenik smo otvarali rano ujutro, a zatvarali kasno uveče. S obzirom da sušno vrijeme ne pogoduje gljivičnim oboljenjima,  nismo koristili nikakva hemijska sredstva kao zaštitu. Od prošle godine sam proizvela sjeme paradajza i paprike roge, dok sam sjeme paprike sorte Amanda kupila.

Iako sam odlučila da proizvedem vlastite, naručila sam i nekoliko presadnica hibridnog paradajza. Uspješno sam proizvela oko 500 stabljikica povrća, što me učinilo neizmjerno sretnom. Naravno, u junu smo  ih presadili u plastenik, i uz izrazito pogodnu  godinu kakva je bila, proizvela sam divno i ukusno povrće.

Na površinu od 100 m2 idu četiri dvoredne lijehe, sa oko 310-320 sadnica.  Ja sam se više posvetila paradajzu, imala sam više različitih sorti, sveukupno oko 200 sadnica, žute paprike oko 80, roge 10, te po 10 krastavaca i patlidžana.

Prodala sam više od 500 kilograma paradajza i 200 kilograma paprike, ne računajući ono iskorišteno za kućne potrebe i pripremu zimnice za meni bliske osobe. Mogu reći da sam veoma zadovoljna kako količinom, tako i kvalitetom svog povrća. Od kupaca i prijatelja sam dobila pozitivne reakcije na slatkoću i okus paradajza, naročito se pokazao odličan onaj kojega sam sama uzgojila od sjemena do ploda, a plodovi su znali težiti i do 1.460 grama.

Kupci su bili vrlo zadovoljni okusom paradajza

I naravno, opet smo u sezoni špinata, čekamo prve zrake sunca da još malo ojača i ide u prodaju.

Kada je u pitanju plasman proizvoda, većinom smo prodavali prijateljima, komšijama, poznanicima te u nekoliko lokalnih restorana. Svojim kupcima smo nudili i kućnu dostavu, s obzirom da živimo u malom gradu i ne prelazimo veliku razdaljinu. Nije bilo grantiranog otkupa, jer otkupljivači nude izrazito nisku cijenu koja nije pogodna za male proizvođače.

Cijena je tokom cijele godine bila stabilna i kretala se od 2 do 2,5KM za paradajz i papriku, u zavisnosti od cijene u marketima. Nažalost, domaća proizvodnja se ne cijeni naročito, pa se cijene domaćih proizvoda moraju prilagoditi onima od uvoznih, koji su daleko nekvalitetniji. Platežna moć građana im ne daje pravo izbora, jer su primorani da sve troškove uklope u male plate i penzije.

Mnoštvo mogućnosti tokom cijele godine

Plastenička proizvodnja u svakom slučaju ima više prednosti nego mana i ja bih je preporučila svima. Naime, u prvoj godini su daleko veća ulaganja, jer ako kupujete plastenik i opremu to vas baci u minus. Međutim, plastenik je dugoročni projekat i taj novac se kasnije vrati, pogotovo ako se počnete profesionalnije baviti uzgojem povrća.

Kako do uštede u grijanju plastenika i staklenika?

Proizvodnja presadnica je svakako veliki plus, jer jedna presadnica košta 0,5-1 KM zavisno od sorte, iako zahtjeva puno truda, puno je isplatnije proizvesti je iz sjemena. Osim toga, kao i za proizvodnju na otvorenom, zemlju je potrebno pođubriti i po potrebi biljke naprskati zaštitnim sredstvima. Redovno navodnjavanje se podrazumijeva, pogotovo u plodonosnom periodu. Tu smo isto imali sreće jer imamo izvor vode kojega koristimo besplatno. 

Moja preporuka svima koji se žele okušati u ovom vidu proizvodnje je da plastenik postave blizu kuće. Nažalost, nedostatak prostora u blizini kuće i udaljenost ostalih parcela me sprječavaju da proširim proizvodnju u zaštićenom prostoru.

Plastenik blizu kuće velika je prednost

Ono što morate u proljeće/ljeto sezoni je otvoriti plastenik rano ujutro, a zatvoriti ga kasno naveče kako se ne bi stvarala kondenzacija. Na ovaj način ćete spriječiti pojavu plamenjače. Naravno, kada puše ili pada kiša potrebno je spustiti otvore, pa pustiti vodu u sistem. Ukratko, znam po desetak i više puta doći do plastenika u toku dana, tako da je blizina kuće ogromna prednost.

Postavljanje sistema za navodnjavanje ispod najlona će štiti biljke od korova i isušivanja zemljišta. Najbolje je koristiti pitku vodu, da ne bi došlo do začepljenja cijevi. Ukoliko se mislite ozbiljnije baviti ovim poslom, svakako je dobro da uzgajate više kultura, te da za prodaju birate hibridne sorte, jer su one otpornije i imaju plodove otprilike iste veličine, pa su primamljivije kupcima.

Ja za svoj gušt imam i starinske kao što je volovsko srce, veoma su ukusne, ali plodovi su preveliki za prodaju (od 800-1500 grama), pa ih je teže prodati. I svakako pokušajte uzgojiti vlastite presadnice iz sjemena, a prve zrele plodove ostavite za sjeme za iduću godinu. Pružite ljubav svojim biljkama, i one će vam vratiti višestruko, najprije pozitivnim vibracijama, a ona i ukusnim plodovima.


Fotoprilog


Tagovi

Plastenička proizvodnja Sezonsko povrće Plastenik Gornji Vakuf-Uskoplje Proizvodnja presadnica Isplativost Navodnjavanje


Autorica

Naila Čaušević

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]