Rana sjetva: Koje ćemo povrće prvo posijati?

Iako smo u kalendarsku zimu tek zagazili, a proljeće nam se čini predalekim, ipak treba razmišljati o narednoj sezoni.

U zavisnosti od vremenskih uslova, rana sjetva povrća na otvorenom može da započne već krajem februara ili početkom marta. Pri odabiru povrtnih vrsta i sorti koje ćemo posijati veliku ulogu igra njihova otpornost na niske temperature. Neke od njih je potrebno posijati što ranije, dok će druge zahtjevati više toplote.

Sačekajte da se zemlja zagrije

Povrtne vrste koje se siju rano karakteriše da klijaju, niču i rastu na nižim temperaturama, da su otporne na mraz i da s pojavom toplih dana s produženim osvjetljenjem veoma brzo prelaze u fazu cvjetanja.

Sačekajte da se zemlja zagrije na +5ºC. Nikada ne obavljajte radove i sjetvu kada je zemljište hladno. Ukoliko je prevlažno, sačekajte da se prosuši. Sjeme će u hladnom i vlažnoj zemlji brzo propasti.

Bob i grašak su prve kulture koje možemo posijati. Minimalna temperatura za klijanje boba je između 1 i 3ºC, ali je najbolje sjetvu obaviti kada je temperatura zemljišta od 5 do 6ºC. Tada je dobro obaviti i sjetvu graška, ali odaberite rane i niske sorte. Mlade biljke obe vrste izdržavaju hladnoće do -6ºC. I bob i grašak su dobre predkulture za većinu povrtnica. Oni rano napuštaju gredice, a tlo ostaje obogaćeno azotom. Njihov je neprijatelj prevelika vlaga, zbog toga ih posijte na ocijedito mjesto ili sačekajte da se zemlja prosuši.

Od lukova prvi se sadi jari bijeli luk, jer je otporniji na hladnoću. Kod njega važi pravilo što ranije to bolje, ali se treba prilagoditi vremenskim prilikama. U ovom periodu im ne prijeti lukova muha. Do njenog leta glavice će biti dobro oformljene. Kada zakasnimo sa sjetvom, štete će na mladim biljčicama biti veće. Crveni luk se sadi poslije, kada se zemlja zagrije između 5 i 10ºC.

Sa repom i ciklom pričekajte

Rotkvice će odlično uspijevati kada ih rano posijemo. One klijaju pri 2 do 4ºC, a odlikuju se kratkim vegetacionim periodom. Sorte rane grupe zrenja su naročito pogodne. Mlade rotkvice biće sočne i ukusne. Repa i cikla se siju kasnije, kada se zemljište zagrije od 8 do 10ºC.

Mrkva, peršun, paštrnjak, celer, komorač i kopar su takođe pogodni za ranu sjetvu. Paštrnjak se sije prije mrkve i peršuna, jer je tolerantniji na hladnoću. On klija i niče veoma sporo. Tek poslije 20 do 25 dana poslije sjetve ukazaće se redovi izniklih biljčica. Sjeme mrkve klija već na 3º, ali je bolje pričekati nešto višu temperaturu koja će osigurati bolji rast. Pošto je sitno, sije se plitko, na dubinu od 3 do 4cm. Peršun niče poslije dvije sedmice i sije se nešto pliće od mrkve. Celer niče veoma sporo. Kako bi to ubrzali, potrebno je sjeme namočiti tokom dva do tri dana u vodi sobne temperature i mijenjati ju dva do tri puta u danu.

Zeleno povrće voli niske temperature

Sve kupusnjače su veoma tolerantne na hladnoću. Kineski kupus, kelj, kupus, pak čoi, brokoli i karfiol su vrste iz ove grupe koje možemo započeti uzgajati u periodu ranog proljeća. Za njihovo je nicanje važno da je zemljište zagrijano preko 5ºC kako bi dobili kvalitetne i zdrave presadnice. One se sada uglavnom uzgajaju u zatvorenom prostoru, ali se sjetva može obaviti u baštu kada to dozvole temperaturalni uslovi.

Blitva se može sijati veoma rano, čim se snijeg otopi, jer dobro podnosi hladnoću. Ona klija na temperaturi od 4 do 5ºC. Može da se sije od kraja februara do aprila.

Još jedna biljka koju možemo rano posijati je špinat. Njegovo sjeme klija na 3ºC, a tokom proljeća formira kvalitetnu lisnu rozetu. Mlade biljke mogu da izdrže -8ºC. Sjetva se obavlja direktno. Međuredni razmak je 20 do 25cm.

Brojne su vrste salata koje možemo posijati. Potočarka se sije prva, jer joj odgovara temperatura od 2 do 3ºC. Zelena salata može da se uzgaja iz presadnica ili da se obavi direktna sjetva. Najčešće se obavlja kada i sadnja crvenog luka.